Troja: razlika između inačica

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 5.169 bajtova ,  prije 11 godina
povijest, poveznice i slike
m (r2.7.1) (robot Dodaje: lv:Troja)
(povijest, poveznice i slike)
{{dz}}
{{UNESCO-svjetska baština
[[Datoteka:Troy1.jpg|mini|300px|Zidine Troje]]
|ime mjesta = Arheološki lokalitet Troje
'''Troja''' (ponekad ''Ilij'' u starijim hrvatskim tekstovima; [[grčki]] Τροία ''Troia'' (ili CMC Τροίη) također  Ἴλιον ''Ílion''; [[latinski]]: ''Troia'', ''Ilium'') je legendarni grad i poprište [[Trojanski rat|Trojanskog rata]], koji je dijelom opisan u [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', epskoj pjesmi na [[starogrčki|starogrčkom]] sastavljenoj u [[9. stoljeće pr. Kr.|9.]] ili [[8. stoljeće pr. Kr.|8.]] stoljeću prije Krista.
|slika = Troy1.jpg
|godina = [[1998.]] <small>(22. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/849
|država = {{ZD|T|TUR}}
}}
'''Troja''', (ponekad '''''Ilij''''' u starijim hrvatskim tekstovima; ([[grčki]] &Tau;&rho;&omicron;&#943;&alpha;, ''Troia'' (ili CMC &Tau;&rho;&omicron;&#8055;&eta;) također &nbsp;&#7996;&lambda;&iota;&omicron;&nu; ''&Iacute;lion''; [[latinski]]: ''Troia'', ''Ilium''; [[hetitski]]: ''Uilusa'' ili ''Truvisa'') je legendarni grad i poprište [[Trojanski rat|Trojanskog rata]], koji je dijelom opisan u [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', epskoj pjesmi na [[starogrčki|starogrčkom]] sastavljenoj u [[9. stoljeće pr. Kr.|9.]] ili [[8. stoljeće pr. Kr.|8.]] stoljeću prije Krista.
 
Osim toga, Troja ([[turski]]: ''Truva'') je ime jednog [[arheologija|arheološkog]] nalazišta na navodnoj lokaciji homerske Troje u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], danas mjesto Hisarlik (turski za "Mjesto utvrda") u sjeverozapadnoj [[Turska|Turskoj]], u blizini morske obale jugozapadno od [[Dardaneli|Dardanela]] pod planinom Idom.
 
[[Datoteka:Plan Troy-Hisarlik-en.svg|mini|lijevo|<center>Karta arheoloških iskopina Troje]]
Pod vladavinom [[:Kategorija:Rimski carevi|rimskog cara]] [[August]]a sagrađen je novi grad ''Ilium'' na mjestu koje su mnogi smatrali lokacijom legendarnog Ilija. Grad je cvao do utemeljenja [[Konstantinopol]]a, a pod [[Bizant]]om je propadao. Rimski grad Celeia (današnje [[Celje]] u [[Slovenija|Sloveniji]]) neki su pisci nazivali ''Troia secunda'' ("druga Troja").
[[Datoteka:Troas.png|mini|lijevo|<center>Najvjerojatnije rasprostiranje kraljevstva Troje]]
[[Datoteka:Section Troy-Hisarlik-fr.svg|mini|270px|<center>Poprečni presjek arheoloških iskopina Troje]]
[[Datoteka:Priam's treasure.jpg|mini|<center>[[Prijamovo blago]] u [[Berlin]]skom muzeju (dans u [[Muzej Puškin|muzeju Puškin]] u [[Moskva|Moskvi]])]]
[[Slika:Tetradrachm from Troy.jpg|mini|270px|<center>Srebrna tetradrahma (četiri [[Grčka drahma|grčke drahme]]) iz [[Helenizam|helenističke]] Troje, 188.–160. pr. Kr.: na prednjoj strani je profil [[Atena (mitologija)|Atene]] s [[Atika|atičkim]] šljemom, a na stražnjoj ženska figura sa sovom i natpisom: ΑΘΗΝΑΣ ΙΛΙΑΔΟΣ, ΚΛΕΩΝΟΣ ΙΛΙΟΥ, "Athēnas Iliados, kleōnos Iliou".]]
 
==Povijest==
Njemački je [[arheolog]] [[Heinrich Schliemann]] iskapao u tom području u [[1870-ih|1870]]-ima. Kasnija su iskapanja otkrila više gradova sagrađenih u različitim razdobljima. Jedan od ranijih gradova (Troja VIIa) često se navodi kao homerska Troja, ali ta je tvrdnja i dalje sporna.
Slojevi ruševina ispod citadele u Hisarliku su kronološki nazvane Troja, od I. do IX. s nekim podpodjelama:
* Troja I. (3000.-2600. pr. Kr.)
* Troja II. (2600.-2250. pr. Kr.)
* Troja III. (2250.-2100. pr. Kr.)
* Troja IV. (2100.-1950. pr. Kr.)
* Troja V. (1900.-1800. pr. Kr.)
* Troja VI. (1800.-1600. pr. Kr.)
* Troja VI.h (14. stoljeće pr. Kr.)
* Troja VII.a (oko 1300.-1190. pr. Kr.) - najvjerojatnija homerova Troja<ref>''[http://projectsx.dartmouth.edu/history/bronze_age/lessons/les/27.html Troy VII and the Historicity of the Trojan War]'', predavanje na Sveučilištu Dartmouth 2000. god. Posjećeno 18. veljače 2011. {{en icon}}</ref>
* Troja VII.b1 (12. stoljeće pr. Kr.)
* Troja VII.b2 (11. stoljeće pr. Kr.)
* Troja VII.b3 (do 950. pr. Kr.)
* Troja VIII. (oko 700. pr. Kr.)
* Troja IX. (1. stoljeće pr. Kr.) - [[Helenizam|helenistički]] ''Ilium''
 
Najstarije naselje na lokalitetu Troje osnovano je u 3. tisućljeću pr. Kr. ([[brončano doba]]) i izgleda da je bilo uspješan obrtnički grad koji je kontrolirao morski prolaz Dardanele kroz koji su trgovci putovali iz Egejskog u Crno more. Schliemann je otkrio velika gradska vrata koja su pripadala Troji II., za koju je on vjerovao kako se radi o Homerovoj Troji jer je odgovarala homerovom opisu.
Schliemannov najspektakularniji nalaz je bio t.zv. [[Prijamovo blago]] (tako ga je nazvao sam Schliemann). Ali još u vrijeme njegovog života su se pojavile prve naznake da bi zlatno blago moglo biti oko 1.000 starije nego što je Schliemann pretpostavljao.
 
Oko 1900. pr. Kr., zbog hetitskog širenja, došlo je do velike seobe naroda prema zapadu, a gotovo svi gradovi istočno od Troje su uništeni. Prema arheološkim nalazima može se zaključiti da su Trojom zavladali narodi druge kulture. Tu Troju VI. je oko 1300. pr. Kr. uništio snažan potres, što se zaključilo po otrkiću samo jedne strijelice i izostanka mrtvih tijela.
Novija iskapanja su pronašla tragove puno starijeg naseljavanja tog područja koja sežu u 5 tisuća godina prije Krista.
 
Troja VII.a iz druge polovice 13. stoljeća pr. Kr. identificiran je kao [[Hetiti|hetitska]] '''''Uilusa''''' (starogrčki: ''Ilion'') i često se navodi kao homerska Troja, ali ta je tvrdnja i dalje sporna. Ona je uništena ratom o čemu svjedoče nalazi spaljeni vatrom, djelomični ostaci ljudskih tijela sa smrtnim ozljedama na kostima, te nekoliko brončanih strijelica. Troja VII.a je imala gradske zidine čiji su tornjevi imali visinu i do 9 metara, a bastioni su imali promjer 18 x 18 metara. Arheolog [[Manfred Korfmann]], koji ju je iskopao 1980-ih, procijenio je kako se ova Troja VII. rasprostirala na oko 200 km² i imala je populaciju od oko 5.-10.000 stanovnika<ref>Joachim Latacz, ''Troy and Homer: towards a solution of an old mystery'', Oxford University Press, 2004. ISBN 0199263086. str. 38.</ref>.
 
Troja ja ipak opstala i Troja VII.b ima snažne odlike grčkog utjecaja i navjerojatnije je uništena potresom oko 1020. pr. Kr. i naposlijetku napuštena do polovice 10. stoljeća pr. Kr. Od tada je bila nenaseljenom punih 200 godina, a Troja VIII. ja osnovana oko 700. pr. Kr.
 
PodTijekom razdoblja klasične [[Stara Grčka|Stare Grčke]] bila je gotovo nenaseljena, a pod vladavinom [[:Kategorija:Rimski carevi|rimskog cara]] [[August]]a sagrađenizgrađen je novi grad '''''Ilium''''' na mjestu koje su mnogi smatrali lokacijom legendarnog Ilija. Grad je cvao do utemeljenja [[Konstantinopol]]a, a pod [[Bizant]]om je propadao. Rimski grad Celeia (današnje [[Celje]] u [[Slovenija|Sloveniji]]) neki su pisci nazivali ''Troia secunda'' ("druga Troja").
 
Njemački je [[arheolog]] [[Heinrich Schliemann]] iskapao u tom području u [[1870-ih|1870]]-ima. Kasnija su iskapanja otkrila više gradova sagrađenih u različitim razdobljima jedan iznad drugoga. JedanSchliemannov odnajspektakularniji ranijihnalaz gradovaje bio tzv. [[Prijamovo blago]] (Trojatako ga je nazvao sam VIIaSchliemann). čestoAli još u vrijeme njegovog života su se navodipojavile kaoprve homerskanaznake Troja,da alibi tazlatno jeblago tvrdnjamoglo ibiti oko 1000 godina starije nego što je daljeSchliemann spornapretpostavljao.
 
Novija iskapanja su pronašla tragove puno starijeg naseljavanja tog područja koja sežu u 5 tisuća godina prije Krista. Od 1998. godine Troja je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]].
 
==Izvori==
 
{{izvori}}
* Jane Burr Carter i Sarah P. Morris, ''The Ages of Homer'', University of Texas Press, 1995. ISBN 0-292-71208-1.
 
==Poveznice==
* [[Bitka kod Troje]]
 
==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Troy}}
*Općenito
{{starovjekovne države i civilizacije}}
** [http://www.virtualnigrad.com/Troja-103-12880 Troja] na virtualnigrad.com
** [http://sh.worldpoi.info/poi/5294/ Troja] - turističke informacije
**[http://www.cerhas.uc.edu/troy/ Troy on the Internet] Obrazovna stranica Sveučilišta Cincinnati
*Arheologija
**[http://www.uni-tuebingen.de/troia/eng/index.html Projekt Troia - nove iskopine]
***[http://www.uni-tuebingen.de/troia/vr/vr0207_en.html digitalna rekonstrukcija grada]
***[http://classics.uc.edu/troy/grbpottery/ Grčka, rimska i bizantska lončarija iz Iliona (Troja)]
***[http://classics.uc.edu/troy/coins/ Novčići iz Iliona (Troja)]
 
*Mediji
** [http://www.bbc.co.uk/programmes/b00w5lff The Age of Iron], epizoda serije "Ancient Worlds" autora Richarda Milesa, BBC 2 20. studenog 2001. trajanje 51:22 {{en icon}}
 
{{starovjekovne države i civilizacije}}
{{Svjetska baština u Turskoj}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Europi]]
 
[[Kategorija:Starogrčki arheološki lokaliteti u Turskoj]]
[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Starogrčki gradovi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]
 
<!-- interwiki -->

Navigacijski izbornik