Ahejci: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
uklonjeni radovi |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{radovi}} |
|||
'''Ahejci''' (Ahajci; Ἀχαιοί), kolektivnio naziv koji se koristio za [[Grci|Grke]] iz [[Homer]]ove [[ilijada|Ilijade]] i [[odiseja|Odiseje]], i jedno od četiri glavnih plemena iz klasične [[grčka|Grčke]]. Ime im dolazi po [[Ahej]]u (Achaeus, Ἀχαιός), mitskom utemeljitelju ahejskog plemena na području [[ahaja|Ahaje]] na sjevernom Peloponezu, sinu [[Xuthus]]a (<small>Ξοῦθος, sin [[Helen]]ov, mitski patrijarh [[heleni|Helena]], Ἕλλην i [[orseja|Orsejin]], Oρσηίς</small>) i [[najade]] [[kreusa|Kreuse]] (Κρέουσα). |
'''Ahejci''' (Ahajci; Ἀχαιοί), kolektivnio naziv koji se koristio za [[Grci|Grke]] iz [[Homer]]ove [[ilijada|Ilijade]] i [[odiseja|Odiseje]], i jedno od četiri glavnih plemena iz klasične [[grčka|Grčke]]. Ime im dolazi po [[Ahej]]u (Achaeus, Ἀχαιός), mitskom utemeljitelju ahejskog plemena na području [[ahaja|Ahaje]] na sjevernom Peloponezu, sinu [[Xuthus]]a (<small>Ξοῦθος, sin [[Helen]]ov, mitski patrijarh [[heleni|Helena]], Ἕλλην i [[orseja|Orsejin]], Oρσηίς</small>) i [[najade]] [[kreusa|Kreuse]] (Κρέουσα). |
||
Ahejci se povjesno javljaju u 14. i 13. stoljeću prije Krista, a oko 1250 prije Krista postaju vladajuća klasa. Navodno su govorili dorskim dijalektom, a [[Dorani]] su ih iz njihove prapostojbine potisnuli tijekom tzv. [[dorska invazija|dorske invazije]] na [[Peloponez]] na područje Egialije (kasnije [[Jonija]]). Prema [[Pausanije|Pausaniju]] i [[Herodot]]u Ahejci (klasičnog perida) izvorno su živeli u [[argolida|Argolidi]] i [[lakonija|Lakoniji]] odakle su izbjgli u Egialiju, čiji stanovnici nađoše sklonište u [[atena|Ateni]]; Egialija tada postade poznata kao Aheja. |
Ahejci se povjesno javljaju u 14. i 13. stoljeću prije Krista, a oko 1250 prije Krista postaju vladajuća klasa. Navodno su govorili dorskim dijalektom, a [[Dorani]] su ih iz njihove prapostojbine potisnuli tijekom tzv. [[dorska invazija|dorske invazije]] na [[Peloponez]] na područje Egialije (kasnije [[Jonija]]). Prema [[Pausanije|Pausaniju]] i [[Herodot]]u Ahejci (klasičnog perida) izvorno su živeli u [[argolida|Argolidi]] i [[lakonija|Lakoniji]] odakle su izbjgli u Egialiju, čiji stanovnici nađoše sklonište u [[atena|Ateni]]; Egialija tada postade poznata kao Aheja. |
||
== Vanjske poveznice == |
|||
[[Kategorija:Helenski narodi]] |
[[Kategorija:Helenski narodi]] |
||
Inačica od 19. veljače 2011. u 14:34
Ahejci (Ahajci; Ἀχαιοί), kolektivnio naziv koji se koristio za Grke iz Homerove Ilijade i Odiseje, i jedno od četiri glavnih plemena iz klasične Grčke. Ime im dolazi po Aheju (Achaeus, Ἀχαιός), mitskom utemeljitelju ahejskog plemena na području Ahaje na sjevernom Peloponezu, sinu Xuthusa (Ξοῦθος, sin Helenov, mitski patrijarh Helena, Ἕλλην i Orsejin, Oρσηίς) i najade Kreuse (Κρέουσα).
Ahejci se povjesno javljaju u 14. i 13. stoljeću prije Krista, a oko 1250 prije Krista postaju vladajuća klasa. Navodno su govorili dorskim dijalektom, a Dorani su ih iz njihove prapostojbine potisnuli tijekom tzv. dorske invazije na Peloponez na područje Egialije (kasnije Jonija). Prema Pausaniju i Herodotu Ahejci (klasičnog perida) izvorno su živeli u Argolidi i Lakoniji odakle su izbjgli u Egialiju, čiji stanovnici nađoše sklonište u Ateni; Egialija tada postade poznata kao Aheja.