Amfilohije Radović: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Političko djelovanje u Crnoj Gori
Redak 27: Redak 27:
[[1996]]. godine Radović je uredio zbornik radova ''[[Jagnje Božije i zvijer iz bezdana]]'', kojim se izlaže pravoslavna filozofija rata i u kojem se, pored ostalih autora, nalazi i tekst Radovana Karadžića.<ref>[http://www.mitropolija.cg.yu/duhovnost/jagnje/ Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana]</ref> Haško tužilaštvo smatra da se Karadžić, dok je bio u bijegu, skrivao u manastirima pod Amfilohijevom nadležnošću.<ref name="Portret">[http://www.e-novine.com/index.php?news=21358 Portret: Amfilohije Radović - Sejač mržnje]</ref>
[[1996]]. godine Radović je uredio zbornik radova ''[[Jagnje Božije i zvijer iz bezdana]]'', kojim se izlaže pravoslavna filozofija rata i u kojem se, pored ostalih autora, nalazi i tekst Radovana Karadžića.<ref>[http://www.mitropolija.cg.yu/duhovnost/jagnje/ Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana]</ref> Haško tužilaštvo smatra da se Karadžić, dok je bio u bijegu, skrivao u manastirima pod Amfilohijevom nadležnošću.<ref name="Portret">[http://www.e-novine.com/index.php?news=21358 Portret: Amfilohije Radović - Sejač mržnje]</ref>


=== Političko djelovanje u Crnoj Gori ===
{{glavni|Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve}}
[[Datoteka:Helihopter i crkva.jpg|thumb|150px|Postavljanje metalne crkve na planinu [[Rumija|Rumiju]].]]

Amfilohija mnogi kritiziraju zbog miješanja u politiku Crne Gore, kao i zbog njene klerikalizacije.<ref name="Kilibarda"/> Njegov dolazak u Crnu Goru neki povezuju sa „[[antibirokratska revolucija|antibirokratskom revolucijom]]”, kada su vlast u toj republici preuzeli Miloševićevi kadrovi.<ref name="Portret"/> Amfilohije Radović je u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] godinama vatreno propovijedao [[svetosavlje]], ideologiju srpskog nacionalizma.<ref name="Portret"/> Poznat je po žestokom negiranju crnogorske nacije i crnogorske državnosti.<ref name="blic"/><ref name="Intervju">[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199502/50212-003-pubs-pod.htm Intervju: Gospodin Amfilohije, mitropolit SPC u Crnoj Gori]</ref> Mitropolitovo promoviranje "srpstva i svetosavlja", u skladu sa [[Velika Srbija|velikosrpskom]] nacionalističkom projektu, dovelo je do značajne polarizacije među samim Crnogorcima.<ref name="Rastoder"/> Žestoki anti[[komunizam]] i reafirmacija [[četnici|četništva]], putem izdavačke djelatnosti mitroplije crnogorsko-primorske i organiziranim osvještavanjem stratišta na kojima su izginuli četnici, izazvalo je kontraverzna mišljenja, ne samo u crnogorskoj javnosti.<ref name="Rastoder"/>
== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 20. veljače 2011. u 17:02

Amfilohije Radović

Amfilohije (Risto) Radović (rođen 7. siječnja 1938. godine u Donjoj Morači) je crnogorsko-primorski mitropolit Srpske pravoslavne Crkve. Jedan od zastupnika svetosavskog nacionalizma.[1][2]

Amfilohijevo političko djelovanje u okviru Srpske pravoslavne crkve izaziva brojne kontroverze u javnosti zbog velikosrpskog nacionalizma, negiranja crnogorskog naroda i državnosti, reafirmacije četništva kao i zbog protivljenja europskim integracijama. Njegovo sudjelovanje u političkom životu se smatra izrazito konzervativnim i militantnim.[3]

Tijekom raspada SFRJ bio je u bliskim odnosima sa Radovanom Karadžićem i Željkom Ražnatovićem Arkanom. Zbog njegovog političkog delovanja i uloge koju je imao u ratovima, mnogi ga nazivaju ratnikom u mantiji.[4][3]

Biografija

Mladost i obrazovanje

Risto Radović, sin Ćira i Mileve Radović, rođen je na pravoslavni Božić 7. siječnja 1938. godine u Barama Radovića u Donjoj Morači. Završio je Bogosloviju Sv. Save u Beogradu. Na Bogoslovskom fakultetu SPC u Beogradu diplomirao je 1962. god. Pored teologije, na Filozofskom fakultetu u Beogradu, studirao je klasičnu filologiju. Veliki uticaj na Mitropolita Amfilohija izvršio je svetosavski teolog Justin Popović.[5] Postdiplomski studij nastavlja u Bernu i Rimu. Odatle prelazi u Atenu, u kojoj, za vrijeme sedmogodišnjeg boravka, pored svakodnevne svećeničke službe, uspijeva doktorirati sa tezom o Grigoriju Palami, koju piše na grčkom jeziku i brani uz najvišu moguću ocjenu.[5]

Sredinom 1970-ih odlazi na Svetu goru, gdje godinu dana provodi kao redovnik, uzevši ime Amfilohije, što na grčkom znači "dva voda vojske".[3] Nakon toga je pozvan predavati na Ruskom pravoslavnom institutu "Sveti Sergije" u Parizu od 1974. do 1976., gde uz ostalih pet jezika koje je savladao, usavršava i francuski jezik. Od stranih jezika zna grčki, ruski, talijanski, njemački i francuski jezik.[5] Po povratku, u Beogradu je biran za dekana Bogoslovskog fakulteta i izvanrednog profesora. Od 1980. predaje na Bogoslovskom fakultetu. Krajem 1985. izabran je za episkopa banatskog sa sjedištem u Vršcu. Amfilohije je uoči Božića 1991. godine na Cetinju ustoličen za Mitropolita crnogorsko-primorskog, zetsko-brdskog i skenderijskog i egzarha Pećkog trona, kako glasi njegova puna titula. Titula "skenderijski" podrazumijeva i nadležnost nad oblasti Skadra u Albaniji.[6]

Uloga u raspadu SFRJ

Datoteka:Amfilohije Arkan.jpg
Mitropolit Amfilohije nazdravlja Željku Ražnatoviću Arkanu.

Amfilohije je, ponesen idejom Slobodana Miloševića o “nacionalnom preporodu”, podržavao rat koji se zahuktavao u bivšoj Jugoslaviji.[7] On se zalagao za stvaranje Velike Srbije ujedinjenjem svih oblasti u kojima žive Srbi.[8] Mitropolit Amfilohije je na Petrovdan, 12. srpnja 1991. godine u cetinjskom manastiru primio Željka Ražnatovića Arkana, vođu srpske paravojne postrojbe „Tigrovi“, koji je sa svojom jedinicom pušten u manastir pod punim naoružanjem.[9][10][11] Arkanove jedinice su neke vrijeme služile kao "osiguranje" Cetinjskog manastira.[12][1] Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj 1991. godine, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović je boravio na dubrovačkom ratištu.[13] On je u jesen 1991. obilazio crnogorsku vojsku koja je vršila opsadu Dubrovnika i dijelio im križiće i ikonice.[14] U studenom 1991. godine Amfilohije je na dubrovačkom ratištu epskom pjesmom "Mojkovačka bitka" izvođenom uz gusle hrabrio rezerviste podgoričke brigade „Veljko Vlahović“.[9] Na dubrovačkom ratištu su sudjelovale i Arkanove paravojne jedinice.[15]


Amfilohije je drugi put ugostio Arkana po njegovom povratku sa dubrovačkog ratišta, na badnji dan 1992. godine, kada je Arkanu pripala čast da čuva badnjak na Cetinju.[3] Tom prilikom je izvršeno masovno krštenje oko 400 izbjeglica iz sjeverne Albanije[9][6], a Amfilohije je bacio anatemu na "one koji hoće razdvojti Srbiju od Crne Gore".[11] Željko Ražnatović Arkan je tada iz Cetinjskog manastira poručio Crnogorcima: "I Skadar će biti naš".[6]

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, Amfilohije je bio blizak prijatelj Radovana Karadžića, optuženog za ratne zločine. Radoviće je Karadžića često posjećivao na Palama i obilazio njegove borce po bosansko-hercegovačkim ratištima da ih osokoli za borbu.[6] Kada su čelnici Republike Srpske odbacili Vens-Ovenov mirovni plan 1993. godine, Amfilohije je izjavio da su oni te noći "krenuli svetolazarevskim putem".[7] Zbog odbacivanja mirovnog sporazuma, Amfilohije je Biljanu Plavšić proglašavao kosovkom djevojkom.[16] Amfilohije je izjavljivao da se u BiH bije bitka za "slobodu zlatnu i obraz časni čitavog pravoslavlja, za pravdu i dušu čitavoga svijeta, za svetinju bogolikog ljudskog dostojanstva".[6] Zbog "zasluga" tijekom rata u Bosni, Radovan Karadžić ga je odlikovao Ordenom Njegoša prvog reda.[17]

1996. godine Radović je uredio zbornik radova Jagnje Božije i zvijer iz bezdana, kojim se izlaže pravoslavna filozofija rata i u kojem se, pored ostalih autora, nalazi i tekst Radovana Karadžića.[18] Haško tužilaštvo smatra da se Karadžić, dok je bio u bijegu, skrivao u manastirima pod Amfilohijevom nadležnošću.[10]

Političko djelovanje u Crnoj Gori

Datoteka:Helihopter i crkva.jpg
Postavljanje metalne crkve na planinu Rumiju.

Amfilohija mnogi kritiziraju zbog miješanja u politiku Crne Gore, kao i zbog njene klerikalizacije.[19] Njegov dolazak u Crnu Goru neki povezuju sa „antibirokratskom revolucijom”, kada su vlast u toj republici preuzeli Miloševićevi kadrovi.[10] Amfilohije Radović je u Crnoj Gori godinama vatreno propovijedao svetosavlje, ideologiju srpskog nacionalizma.[10] Poznat je po žestokom negiranju crnogorske nacije i crnogorske državnosti.[3][11] Mitropolitovo promoviranje "srpstva i svetosavlja", u skladu sa velikosrpskom nacionalističkom projektu, dovelo je do značajne polarizacije među samim Crnogorcima.[6] Žestoki antikomunizam i reafirmacija četništva, putem izdavačke djelatnosti mitroplije crnogorsko-primorske i organiziranim osvještavanjem stratišta na kojima su izginuli četnici, izazvalo je kontraverzna mišljenja, ne samo u crnogorskoj javnosti.[6]

Izvori

Vanjske poveznice