Hrana: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: hif:Khana |
m r2.7.1) (robot Dodaje: ga:Bia |
||
| Redak 73: | Redak 73: | ||
[[fo:Matur]] |
[[fo:Matur]] |
||
[[fr:Nourriture]] |
[[fr:Nourriture]] |
||
[[ga:Bia]] |
|||
[[gan:喫嗰]] |
[[gan:喫嗰]] |
||
[[gd:Biadh]] |
[[gd:Biadh]] |
||
Inačica od 27. veljače 2011. u 22:06
Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog. Hranu u užem smislu čine sljedeći sastojci:
Ona čovjeku omogućava svakodnevne aktivnosti.
No čovjeku je potrebna i voda, koju je čovjek u predindustrijskom društvu dobivao kroz namirnice biljnog porijekla (voće i povrće), a kako danas mnogi jedu nezdravo (jako malo voća i povrća) vodu je potrebno unositi samostalno.
Kad govorimo o hrani, često ju dijelimo na hranu životinjskog i biljnog podrijetla. Sol spada u posebnu grupu.
Proizvodnja hrane
U predindustrijskom društvu čovjek je hranu sam uzgajao, a ponekad i prodavao (tržnice postoje oduvijek), dok se danas proizvodnjom hrane bavi manji dio društva. Danas su razvijene:
- mesna industrija (meso i mesne prerađevine, kobasice, šunke, paštete)
- mliječna industrija (mlijeko, jogurti, vrhnja, sirevi, mliječni namazi)
- ribarska industrija (ulov i konzerviranje ribe, riblje paštete)
- pekarska industrija
Kontrola kvalitete
Kako nekonzervirana hrana podliježe kvarenju (što može dovesti do epidemija), razvijeni su sustavi kontrole kvalitete hrane, od proizvođača do mjesta kupnje, najpoznatiji je HACCP.
