Razlika između inačica stranice »Šume gorskog pojasa Hrvatske«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
bez sažetka
'''Gorski pojas''' ili '''altimontani pojas''' dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u [[Fitogeografija|fitogeografskoj]] raspodjeli [[Hrvatska|Hrvatske]]. Na [[Dinaridi|Dinaridima]] i panonskom gorju razvijen je u rasponu nadmorskih visina od 600 (800) m do 1100 m, dok se na sjevernim padinama [[Papuk|Papuka]] i [[Medvednica|Medvednice]] spušta niže. To je područje umjereno hladne, te perhumidne (vlažne) klime. Prosječne godišnje temperature variraju između 6 i 7 <sup>o</sup>C, a prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 1200 mm u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno 3000 i više u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. Kao geološka podloga, u Dinaridima prevladavaju [[Vapnenac|karbonati]] i [[Dolomit|dolomiti]], a u panonskom gorju [[Silikat|silikati]].
 
Antropogeni utjecaj je u ovom pojasu bio slab, tako da su sačuvani veliki šumski kompleksi, za razliku od šuma sjeverno od Alpa, koje su najvećim dijelom pretvorene u kulture smreke. U tom pojasu nalaze se i prave [[Prašuma|prašume]], tj. šume u kojima tijekom povijesti nije bilo nikakve ljudske djelatnosti. To su npr. [[Čorkova uvala]] kod [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]], te [[Devčića tavani]] i [[Nadžak bilo]] na [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|sjevernom Velebitu]].
 
Slično kao i u prethodnim pojasevima, šumske zajednice mogu se podijeliti u tri grupe:
*Srednjoeuropskasrednjoeuropska vegetacijska zona acidofilnih šuma jele i smreke (biljne zajednice ''Blechno-Abietetum'' i ''Aremonio-Piceetum'')
*Dinarskadinarska vegetacijska zona šuma bukve i jele (biljna zajednica ''Abieti-Fagetum'' "dinaricum")
*Amfipanonskaamfipanonska vegetacijska zona šuma bukve i jele (biljna zajednica ''Abieti-Fagetum'' "pannonicum")
 
== Šume bukve i jele ==
=== Panonske šume bukve i jele ===
 
U odnosu na dinarske, bukovo-jelove šume panonskog područja rastu u uvjetima toplije klime, manje količine oborina, na dubokim smeđim vapnenastim i smeđim kiselim tlima. Na [[Strahinjčica|Strahinjčici]], [[Ivanščica|Ivanščici]], [[Ravna gora|Ravnoj gori]] i [[Trakošćan|Trakošćanu]] rastu na karbonatnoj podlozi, a na [[Macelj|Maceljskoj gori]], [[Medvednica|Medvednici]] i Papuku[[Papuk]]u rastu na silikatnoj podlozi. Zauzimaju raspon nadmorskih visina od 200 do 1000 m. Na male nadmorske visine (200 m) jela se spušta na sjevernim padinama, npr. onima Medvednice. Ove šume imaju važnu hidrološku i protuerozijsku funkciju.
 
Za razliku od situacije kod dinarskih šuma, udio ilirskih vrsta u panonskim šumama bukve i jele je malen. Uz bukvu i jelu u sloju drveća rastu i [[Javor|javori]] (''Acer platanoides'' i ''A. pseudoplatanus''), [[obični jasen]] (''Fraxinus excelsior''), te [[gorski brijest]] (''Ulmus glabra''). U sloju grmlja rastu [[Likovac|likovci]] (''Daphne mezereum'' i ''D. laureola''), a u sloju niskog raslinja izuzev ilirskih vrsta i one koje su navedene u odlomku o dinarskim bukovo-jelovim šumama.

Navigacijski izbornik