Dvorac Pejačević u Virovitici

Dvorac Pejačević - jugozapadna strana

Dvorac Pejačević nalazi se u središtu Virovitice. Jedan je od niza slavonskih dvoraca znamenite plemićke obitelji Pejačević, koja je upravo po ovom svom vlastelinstvu dobila plemićki naslov "Pejačevići Virovitički".

Ranija povijest

Današnji se objekt nalazi se na mjestu srednjovjekovne tvrđave koja je srušena na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, da bi se na njenu mjestu izgradio dvorac. On je bio sjedište virovitičke gospoštije, pa su njegovi gospodari ujedno bili vlasnici čitavog virovitičkog područja. Gospoštija je u prošlosti često mijenjala vlasnike.

Virovitičko je imanje 1753. darovnicom Marije Terezije dodijeljeno obitelji Pejačević, i to barunu Marku Pejačeviću, prvom srijemskom županu, i njegovim rođacima Josipu, Henriku i Ignjatu, kao naknada za imanje Mitrovica, koje je pripojeno Vojnoj krajini.

Izgradnja dvorca

Današnji je dvorac započeo graditi grof Antun Pejačević, a dovršio njegov sin Antun. Gradnja je trajala od 1800. do 1804. godine, prema projektu arhitekta N. Rotha.

Dvorac Pejačević - pogled sa sjeverozapada

Vjeruje se da je dvorac građen na temeljima sjevernog krila bedema nekadašnje tvrđave, pri čemu je dijelom zadržan opkop s prednje strane. Dvorac je glavnim pročeljem okrenut osi prema glavnom trgu Virovitice pri čemu je na zanimljiv način realizirana urbanistička ideja karakteristična za barokno doba. Dvorac je jednokrilan i jednokatan, u s naglašenim trima paviljonima natkrivenim mansardama. Prostorije u unutrašnjosti nižu se uz arkadni hodnik prema dvorištu, a najveća je dvorana smještena u sredini i osvijetljena dvama redovima prozora, od kojih su gornji manji i kružnoga oblika. Stilski, dvorac pripada kasnobaroknom klasicizmu.

U 19. stoljeću dvorac je došao u ruke knezova Schaumburg-Lippe te je virovitičko vlastelinstvo u to doba doživjelo gospodarski uspon. Danas se u dvorcu nalazi Gradski muzej. Oko dvorca je njegovani perivoj, djelomično devastiran izgradnjom gradskog bazena.

Literatura

• Mladen Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji u Slavoniji, Zagreb 1998. ISBN 953-97121-0-6