Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
Redak 64: Redak 64:
[[de:Europaratsresolution 1481 (2006) zur Notwendigkeit der internationalen Verurteilung von Verbrechen totalitärer kommunistischer Regime]]
[[de:Europaratsresolution 1481 (2006) zur Notwendigkeit der internationalen Verurteilung von Verbrechen totalitärer kommunistischer Regime]]
[[en:Council of Europe resolution 1481]]
[[en:Council of Europe resolution 1481]]
[[es:Resolución 1481 del Consejo de Europa]]
[[it:Risoluzione 1481 del Consiglio d'Europa]]
[[it:Risoluzione 1481 del Consiglio d'Europa]]
[[no:Europarådets resolusjon 1481]]
[[no:Europarådets resolusjon 1481]]

Inačica od 15. ožujka 2011. u 08:21

Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006) o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima (engl. Resolution 1481 (2006) Need for international condemnation of crimes of totalitarian communist regimes) izdana 25. siječnja 2006. u Strasbourgu od parlamentarne skupštine u Vijeća Europe snažno osuđuje zločine komunizma. Zastupnici su osudili zločine, ali su odbacili preporuke vladama kako to učiniti.[1]

Sadržaj i ciljevi

Savezni povjerenik Njemačkog saveznog povjerenstva za dokumente bivšeg Stasia objavio je pod naslovom "parlamentarna skupština Vijeća Europe osuđuje masivna kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima" priopćenje za medije Vijeća Europe od 25. siječnja 2006. (Rezolucija 1481):

' ... Vijeće parlamentarne skupštine Europe danas je osudilo masovna kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima te izrazilo sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina.

"Skupština parlamentaraca iz 46 europskih zemalja ujedinjeni u rezoluciji izražavaju da su ta djela nasilja uključila individualna i kolektivna pogubljenja, kao i smrt u koncentracijskim logorima, izgladnjivanje, deportacije, mučenje, ropstvo, prislini rad i druge oblike masovnog psihičkog terora "

To se odnosi na sve komunističke ili post-komunističke stranke u državama članicama europe ", koje još nisu učinili, da učine ponovnu procjenu i vrednovanje povijesti komunizma i vlastite prošlosti, kako bi se, jasno distancirali od zločina totalitarnih komunističkih režima i jasno osudili zločine komunizma. "Osim toga se također prozvani izvijestiti Odbor ministara Vijeća Europe te da pruže informacije i zakonodavstvu u vezi sa krsenjem ljudskih prava različitih komunističkih režima…

Vijeće Europe, koje je posebice aktivno na području očuvanja Europske konvencije o ljudskim pravima i očuvanja demokratskih načela i načela pravne države, istaknulo je na potrebu praktične primjene ove rezolucije.

Povijest

Rezolucija je usvojena u izvješću o "potrebi za međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima". Izvješće je sastavio član švedskog parlamentarnog izaslanstva u Vijeću Europe Göran Lindblad.

Izvještaj se između ostalog temelji na Crnoj knjizi komunizma, koja prikazuje zločine počinjene od strane komunističkih režima. Prema izvješću su svi eksperimenti komunističkih režima u prošlosti karakterizirani kroz masivno kršenje ljudskih prava.

Memorandum o nacrtu rezolucije navodi oko 95 milijuna ljudi kao žrtve totalitarnih komunističkih režima.

Rezultati glasanja za rezoluciju

Nacrt preporuka izvjestitelja Görana Lindblada objavljen je s velikom većinom od strane odbora za politička pitanja. Međutim nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova u parlamentarnoj skupštini. Skupine komunističke stranke žestoko su se protivile rezolucije. Rezoluciju je podržala EPP, ED, liberalne skupine i neke socijaldemokratske stranke, posebice iz zemalja poput Mađarske, Češke i baltičkih zemalja.

153 članova su bili prisutni i glasali (od ukupno 317)

99 članova glasovalo u korist rezolucije 1481

42 člana glasovali su protiv rezolucije 1481

12 članova su se suzdržala od glasovanja.


Protivljene rezoluciji od strane ljevice

Ljevica naglašava da rezolucija nije donesena jednoglasno već voljom većine u tom trenutku. Europska ljevica, i sama osuđujući svako kršenje ljudskih prava, odbacila je spomenutu rezoluciju upravo iz, kako se pokazalo, opravdanoga straha da ju antikomunisti ne upotrijebe kao svoje sredstvo borbe i "dokaz" o komunizmu kao zločinačkom pokretu u cjelini.

Povezani članci

Izvori

Vanjske poveznice