Zemljopis Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika 109.165.252.157, vraćeno na zadnju inačicu suradnika DixonDBot
m +Bosnia and Herzegovina topographic map.svg
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg|240px|thumb]]
[[Datoteka:Bk-map.png|mini|desno|250p|Karta Bosne i Hercegovine]]
[[Datoteka:Bk-map.png|mini|desno|240p|Karta Bosne i Hercegovine]]


[[Bosna i Hercegovina]] je smještena na jugoistoku [[Europa|Europe]], na zapadnom dijelu [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]. Ukupna površina zemlje je 51.129 km². Najdužu granicu ima sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu koja iznosi 932 km, na istoku i sjeveroistoku ima 312 km granice sa [[Srbija|Srbijom]], a na istoku i jugoistoku ima 215 km dugu granicu sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Na jugu Bosne i Hercegovine, općina [[Općina Neum|Neum]] izlazi na [[Jadransko more|Jadransko more]] u dužini od 20 km. Granice Bosne i Hercegovine su uglavnom prirodne i čine ih rijeke [[Drina]], [[Sava]], i [[Una]].
[[Bosna i Hercegovina]] je smještena na jugoistoku [[Europa|Europe]], na zapadnom dijelu [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]. Ukupna površina zemlje je 51.129 km². Najdužu granicu ima sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu koja iznosi 932 km, na istoku i sjeveroistoku ima 312 km granice sa [[Srbija|Srbijom]], a na istoku i jugoistoku ima 215 km dugu granicu sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Na jugu Bosne i Hercegovine, općina [[Općina Neum|Neum]] izlazi na [[Jadransko more|Jadransko more]] u dužini od 20 km. Granice Bosne i Hercegovine su uglavnom prirodne i čine ih rijeke [[Drina]], [[Sava]], i [[Una]].

Inačica od 18. ožujka 2011. u 16:38

Karta Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je smještena na jugoistoku Europe, na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. Ukupna površina zemlje je 51.129 km². Najdužu granicu ima sa Hrvatskom na sjeveru, sjeverozapadu i jugu koja iznosi 932 km, na istoku i sjeveroistoku ima 312 km granice sa Srbijom, a na istoku i jugoistoku ima 215 km dugu granicu sa Crnom Gorom. Na jugu Bosne i Hercegovine, općina Neum izlazi na Jadransko more u dužini od 20 km. Granice Bosne i Hercegovine su uglavnom prirodne i čine ih rijeke Drina, Sava, i Una.

Zemljopisne cjeline

Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije zemljopisne i povijesne cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (oko 42.000 km²) i manjeg hecegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na Hercegovinu, a razlike se uglavnom odnose na karakteristike tla.

Krajnje zemljopisne koordinate BiH
smjer sjeverna zemljopisna širina istočna zemljopisna dužina općina naselje
sjever 45 16 30 16 55 56 Bosanska Dubica Gradina Donja
jug 42 33 00 16 32 24 Trebinje Podštirovnik
istok 44 03 00 19 37 41 Bratunac Žlijebac
zapad 44 49 30 15 44 00 Bihać Bugar [1]

Planine i nizine

Bosna i Hercegovina je većinom planinska država s karakterističnim visoravnima i kršnim poljima (Livanjsko, Glamočko i Duvanjsko) i neprohodnim šumama (npr. posljednja europska prašuma Perućica), te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje te je njime odvojena od Hrvatske, a dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada prema istoku. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je planina Maglić (2.386 m), dok najniži dio zemlje je pored mora. Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu bosansku Posavinu koja je dio Panonske nizine. Značajna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih bosanskih rijeka (Una, Vrbas, Bosna, Drina), od juga prema sjeveru, odnosno u slučaju Neretve od sjevera prema jugu. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između Neuma i poluotoka Klek izbija i na Jadransko more.

Najviše planine

Vrh Planina Visina
Maglić Maglić 2386m
Volujak Volujak 2336m
Pločno Čvrsnica 2228m
Nadkrstac Vranica 2110m
Ločika Vranica 2104m[2]
Zelena Glava Prenj 2103m
Đokin Toranj Treskavica 2086m
Veliki Vran Vran 2074m
Bjelašnica Bjelašnica 2066m
Velika Lelija Lelija 2032m
Bregoč Zelengora 2014m
Cincar Cincar 2005m[3]

Rijeke i jezera

Glavne rijeke su Sava na granici s Hrvatskom i Drina na granici sa Srbijom. U Savu utječu brojne rijeke i rječice, od kojih su najpoznatije Una, Vrbas, Bosna i Drina, koje se probijaju kroz tijesne klance u planinskom dijelu države. Neretva je najvažnija rijeka u Hercegovini, a utječe u Jadransko more. Najduža rijeka (koja ne teče prema drugim državama) je Bosna. U umjetna (akumulacijska) jezera u BiH uvrštavaju se Buško jezero, Bilećko jezero, Jablaničko jezero, Ramsko jezero itd. Od svih bosanskohercegovačkih jezera najveće je Buško jezero.

U riječna jezera spada Plivsko jezero.

Najduže rijeke

Drina 346km
Sava 945km
Neretva 218km
Trebišnjica 96km
Una 214km
Bosna 271km
Sana 140km
Vrbas 240km
Usora 77km
Vrbanja 70km
Prača 57km
Spreča 112km
Ukrina 53km
Krivaja 65km
Janja 53km

Jezera

Jezera u BiH
jezero površina u km2 nadmorska visina najveća dubina općina
Buško 55,8 716,5 17,3 Tomislavgrad, Livno
Blidinje 3,2 1180 4,5 Tomislavgrad, Posušje
Boračko 0,3 402 17,1 Konjic
Jablaničko 13,3 270 70,0 Jablanica, Konjic
Modrac 17,1 200 17,0 Tuzla, Lukavac, Živinice
Plivsko (veliko) 1,148 424 36,2 Jajce
Ramsko 15,3 595 - Prozor-Rama

Klima

Klima Bosne i Hercegovine je umjereno kontinentalna sa toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja sa velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području Neuma i južna Hercegovina ima blage kišovite zime i vruća ljeta.

Gospodarske aktivnosti

13.60% površine Bosne i Hercegovine je plodna zemlja a 2.96% zemlje se upotrebljava za poljoprivredu, dok 83.44% zemlje je za ostalo. Neki prirodni resursi Bosne i Hercegovine su ugljen, željezo, boksit, mangan, drvo, bakar, krom, cink, i voda (hidroelektrane). Rijetki zemljotresi su jedina ozbiljna prirodna opasnost u Bosni i Hercegovini. Među najvažnijih problema sa prirodom su onečišćenje zraka iz tvornica te krčenje šuma.

Naselja

Glavni grad zemlje je Sarajevo, a od većih gradova valja izdvojiti: Banju Luku, Tuzlu, Mostar, Zenicu, Bihać, Prijedor, Brčko, Travnik, Trebinje i Livno.

Izvori