Štipavci: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Mijenja: az:Əqrəblər
m r2.7.1) (robot Dodaje: srn:Kruktutere
Redak 93: Redak 93:
[[sq:Akrepi]]
[[sq:Akrepi]]
[[sr:Скорпије]]
[[sr:Скорпије]]
[[srn:Kruktutere]]
[[sv:Skorpioner]]
[[sv:Skorpioner]]
[[sw:Nge]]
[[sw:Nge]]

Inačica od 25. ožujka 2011. u 21:35

Štipavci
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Potkoljeno:Chelicerata
Razred:Arachnida
Red:Scorpiones
C. L. Koch, 1837
Baze podataka

Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.

Tipično za škorpione je da su pokriveni tvrdom vanjskom tvari. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti hranu. Kao svi i drugi paučnjaci, škorpioni imaju osam nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.

Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s paucima, grinja i dr. Škorpioni su člankonošci, to znači da nemaju kralježnicu, nego imaju članke.

Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji (fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.

Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka.

Nedovršeni članak Štipavci koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.