Semiti: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Semiti''' je skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili [[Hamiti|Hamita]]. |
'''Semiti''' je skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili [[Hamiti|Hamita]]. |
||
U povijesna vremena cijela zapadna Azija, osim poluotoka [[Mala Azija|Male Azije]] bila je nastanjena semitskim plemenima, koja se dijele na 4 grane: babilonsko-asirski Semiti (istočni Semiti); kanaanski Semiti (zapadni Semiti); [[Aramejci]] (sjeverni Semiti) i arapski Semiti (južni Semiti ili [[Arapi]]). |
U povijesna vremena cijela zapadna Azija, osim poluotoka [[Mala Azija|Male Azije]] bila je nastanjena semitskim plemenima, koja se dijele na 4 grane: babilonsko-asirski Semiti (istočni Semiti); kanaanski Semiti (zapadni Semiti); [[Aramejci]] (sjeverni Semiti) i arapski Semiti (južni Semiti ili [[Arapi]]). |
||
Veliki planinski lanac što počinje na Siro-cilicijskoj granici i tada zaokreće prema jugozapadu do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], dijeli na sjeveru i istoku teritorij Semita od drugih naroda zapadne [[Azija|Azije]]. Tu je uključena sirijsko-arapaska ravnica sa zemljama što se prostiru prema istoku i zapadu, i [[Arapski poluotok|Arapaskom poluotoku]] na jugu . Nizine na istoku koje pripadaju prostranim dolinama [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a, dom su starih civilizacija [[Mezopotamija|Mezopotamije]], odnosno istočnih Semita. Na zapadu se prostiru zemlje Aramejaca, a na obalnim područjima [[Libanon]]a i [[Palestina|Palestine]] zemlje [[Kanaanci|Kanaanaca]]. Prema istoku do [[Arabija|Arabije]] i [[Sinajski poluotok|Sinajskog poluotoka]] prostiru se zemlje južnih Semita, potomaka današnjih Arapa. |
Veliki planinski lanac što počinje na Siro-cilicijskoj granici i tada zaokreće prema jugozapadu do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], dijeli na sjeveru i istoku teritorij Semita od drugih naroda zapadne [[Azija|Azije]]. Tu je uključena sirijsko-arapaska ravnica sa zemljama što se prostiru prema istoku i zapadu, i [[Arapski poluotok|Arapaskom poluotoku]] na jugu . Nizine na istoku koje pripadaju prostranim dolinama [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a, dom su starih civilizacija [[Mezopotamija|Mezopotamije]], odnosno istočnih Semita. Na zapadu se prostiru zemlje Aramejaca, a na obalnim područjima [[Libanon]]a i [[Palestina|Palestine]] zemlje [[Kanaanci|Kanaanaca]]. Prema istoku do [[Arabija|Arabije]] i [[Sinajski poluotok|Sinajskog poluotoka]] prostiru se zemlje južnih Semita, potomaka današnjih Arapa. |
||
Lingvisti danas Semite dijele na tri skupine: istočna s [[akadski jezik|akadskim jezikom]] u današnjem [[Irak]]u koji je 2000 pr.n.e. imao dva dijalekta, babilonski i asirski; sjeverozapadna ili zapadna s jezicima starih Amorićana, Ugarita, Kanaanaca i Aramejaca. [[Amorićani]] su poznati od prve polovice 2. tisućljeća p.n.e., kad su još bili nomadi. Jugozapadna ili južna skupina obuhvaća jezike Arapa i Amhara; ovi posljednji su iz [[Etiopija|Etiopije]]. |
Lingvisti danas Semite dijele na tri skupine: istočna s [[akadski jezik|akadskim jezikom]] u današnjem [[Irak]]u koji je 2000 pr.n.e. imao dva dijalekta, babilonski i asirski; sjeverozapadna ili zapadna s jezicima starih Amorićana, Ugarita, Kanaanaca i Aramejaca. [[Amorićani]] su poznati od prve polovice 2. tisućljeća p.n.e., kad su još bili nomadi. Jugozapadna ili južna skupina obuhvaća jezike Arapa i Amhara; ovi posljednji su iz [[Etiopija|Etiopije]]. |
||
Glavne grupe današnjih semitskih naroda su: [[Ajsori]], [[Amhara]], Arapi, [[Maltežani]], [[Židovi]]. |
Glavne grupe današnjih semitskih naroda su: [[Ajsori]], [[Amhara]], Arapi, [[Maltežani]], [[Židovi]]. |
||
Inačica od 1. travnja 2011. u 14:11
Semiti je skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili Hamita.
U povijesna vremena cijela zapadna Azija, osim poluotoka Male Azije bila je nastanjena semitskim plemenima, koja se dijele na 4 grane: babilonsko-asirski Semiti (istočni Semiti); kanaanski Semiti (zapadni Semiti); Aramejci (sjeverni Semiti) i arapski Semiti (južni Semiti ili Arapi).
Veliki planinski lanac što počinje na Siro-cilicijskoj granici i tada zaokreće prema jugozapadu do Perzijskog zaljeva, dijeli na sjeveru i istoku teritorij Semita od drugih naroda zapadne Azije. Tu je uključena sirijsko-arapaska ravnica sa zemljama što se prostiru prema istoku i zapadu, i Arapaskom poluotoku na jugu . Nizine na istoku koje pripadaju prostranim dolinama Eufrata i Tigrisa, dom su starih civilizacija Mezopotamije, odnosno istočnih Semita. Na zapadu se prostiru zemlje Aramejaca, a na obalnim područjima Libanona i Palestine zemlje Kanaanaca. Prema istoku do Arabije i Sinajskog poluotoka prostiru se zemlje južnih Semita, potomaka današnjih Arapa.
Lingvisti danas Semite dijele na tri skupine: istočna s akadskim jezikom u današnjem Iraku koji je 2000 pr.n.e. imao dva dijalekta, babilonski i asirski; sjeverozapadna ili zapadna s jezicima starih Amorićana, Ugarita, Kanaanaca i Aramejaca. Amorićani su poznati od prve polovice 2. tisućljeća p.n.e., kad su još bili nomadi. Jugozapadna ili južna skupina obuhvaća jezike Arapa i Amhara; ovi posljednji su iz Etiopije.
Glavne grupe današnjih semitskih naroda su: Ajsori, Amhara, Arapi, Maltežani, Židovi.