Stipe Botica: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 36: Redak 36:
{{GLAVNIRASPORED:Botica, Stipe}}
{{GLAVNIRASPORED:Botica, Stipe}}
[[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]]
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski etnolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski etnolozi]]
[[Kategorija:Kroatisti]]
[[Kategorija:Kroatisti]]

Inačica od 4. travnja 2011. u 10:27

Dr. sc. Stipe Botica (rođen 23. veljače 1948. godine, u Otoku), redoviti profesor.

Životopis

Osnovnu školu završio je u rodnom Otoku, a klasičnu gimnaziju u Sinju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je i diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti te latinski jezik i rimsku književnost. Na istom fakultetu magistrirao je poslijediplomski studij književnosti, obranom teme Filip Grabovac i njegovo književno djelo (1979.). God. 1986. obranio je doktorsku disertaciju Književno djelo Luke Botića (Veze usmene i pisane književnosti hrvatskoga romantizma).

Radio je neko vrijeme kao srednjoškolski nastavnik, a od 1984. asistent je na Katedri za usmenu književnost. Od 1987. docent je na istoj katedri, od 1992. izvanredni, od 1997. redoviti, a od 2002. redoviti profesor u trajnome zvanju.

Bio je gostujući predavač na više fakulteta u zemlji i inozemstvu: Maribor, Pečuh, Budimpešta, Mostar, Ljubljana, Krakov, Pariz.

Od akademske godine 1994./95. do 1997./98. bio je dekanom Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od akad. god. 2006./07. pročelnik je Odsjeka za kroatistiku.

Od 2000. do 2004. obnašao je dužnost voditelja Zagrebačke slavističke škole – Hrvatskog seminara za strane slaviste. Od 2007. godine obnaša dužnost predsjednika Hrvatskoga filološkog društva.

Za svoj stručni i znanstveni rad dobio je više odličja, među ostalim i "Medalju rada" (1984.) i Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (1995.).

U nastavnom, znanstvenom i stručnom radu pretežito se bavi kroatističkim temama iz povijesti hrvatske književnosti i kulture, posebice usmene književnosti i tradicijske kulture te kulturne antropologije. U tome je području napisao pedesetak znanstvenih i stručnih radova. Uredio je i otisnuo petnaestak knjiga.

Bibliografija

  1. Luka Botić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1989.
  2. Filip Grabovac, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1990.
  3. Biserno uresje. Izbor hrvatske usmene ljubavne poezije, Mladost, Zagreb, 1990.; 2. izd. Školske novine, Zagreb, 1994.; 3. izd. Alfa, Zagreb, 1998.
  4. Luka Botić: DJELA, Splitski književni krug, Split, 1990.
  5. Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  6. Biblija i hrvatska kulturna tradicija, vlastita naklada, Zagreb, 1995.
  7. Usmene lirske pjesme, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  8. Lijepa naša baština. Književno-antropološke teme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.
  9. Suvremeni hrvatski grafiti, P. I. P. Pavičić, Zagreb, 2000.
  10. Andrija Kačić Miošić (monografija), Školska knjiga et al., Zagreb, 2003.

Vanjske poveznice