Barun: razlika između inačica
m robot Dodaje: id:Baron |
m r2.7.1) (robot Dodaje: et:Parun |
||
Redak 32: | Redak 32: | ||
[[eo:Barono]] |
[[eo:Barono]] |
||
[[es:Barón]] |
[[es:Barón]] |
||
[[et:Parun]] |
|||
[[fa:بارون]] |
[[fa:بارون]] |
||
[[fi:Paroni]] |
[[fi:Paroni]] |
Inačica od 5. travnja 2011. u 02:52
Barun ili baron je niža plemićka titula koji se pojavljuje već u ranom srednjeg vijeka. Riječ barun dolazi od starofrancuske riječi baron, a koja pak potječe od starogermanske riječi baro. A koja je označavala slobodnog čovjeka, - a mislilo se na slobodnog viteza, ratnika, to se spojilo sa staroengleskom riječi beorn koja je pak značila "plemić."
Ovaj plemićki naslov, nije imala svugdjeistu vrijednost, ali je izvorno značila da je nositelj tog naslova vlasnik barunata (feudalnog lena), u francuskom primjeru je to bio - seigneur de la baronnie i da sa svojim vlasništvom može slobodno raspolagati pa i prodati ga ako želi. Baroni su po plemićkom rangu, u većini europskih kraljevina bili ispod vojvoda i grofova. Za vladavine Napoleona, i ustoličenja njegovog - novog carstva, oni su postali drugi plemićki naslov po vrijednosti. U njemačkim krajevima, ovaj naslov je imao naziv Freiherr (slobodni gospodin). Iz ovog naslova je došla riječ "frajer" koja u današnjem hrvatskom znači nešto sasvim drugo.
Poznati nositelji naslova baruna
- Pierre de Coubertin (osnivač modernih Olimpijskih igara)
- Charles de Secondat, baron od Montesquieua
- Friedrich de la Motte Fouqué, njemački pjesnik
- Nathan Mayer Rothschild, britanski bankar i političar
- Hans Heinrich Thyssen-Bornemisza de Kászon, njemački poduzetnik i sakupljač umjetnina
- Margaret Thatcher, britanska predsjednica vlade 1979. - 1990.
- Franjo Kulmer , hrvatski političar XIX st.
- Josip Šokčević ( 1811. - 1896.), hrvatski ban, podmaršal i barun.