Energija: razlika između inačica
m r2.6.4) (robot Dodaje: rue:Енерґія |
m r2.7.1) (robot Dodaje: hif:Shakti |
||
Redak 65: | Redak 65: | ||
[[he:אנרגיה]] |
[[he:אנרגיה]] |
||
[[hi:ऊर्जा]] |
[[hi:ऊर्जा]] |
||
[[hif:Shakti]] |
|||
[[ht:Enèji]] |
[[ht:Enèji]] |
||
[[hu:Energia]] |
[[hu:Energia]] |
Inačica od 13. travnja 2011. u 19:07
Energija je sposobnost nekog tijela ili mase tvari da obavi neki rad a isto se tako može reći da su rad i energija ekvivalentni pojmovi, iako opseg i sadržaj tih dviju riječi nije posve identičan. U biti, promjena energije jednaka je izvršenom radu pa se stoga i izražavaju istom mjernom jedinicom - džul [J] u čast engleskog fizičara Jamesa Prescotta Joulea. Vršenje rada se može manifestirati na mnogo načina: kao promjena položaja, brzine, temperature itd.
U svemiru ne postoje tijela i sustavi koji ne posjeduju energiju. Energiju se ne može uništiti, ona prelazi iz jednog oblika u drugi, s jednog tijela na drugo i uvijek u skladu sa zakonom očuvanja energije. Postoje mnogi oblici energije koji opet imaju svoje podskupine koje dolaze do izražaja kod proučavanja različitih znanstvenih problema:
- Kinetička energija
- Potencijalna energija
- Toplinska energija (toplina)
- Unutarnja energija
- Električna energija
- Kemijska energija itd.
Izračunavanje energije je jedan od bitnijih zadataka u tehnici, s obzirom da nam to daje informaciju o mogućem |radu koji se može dobiti, a znanja o procesima i načinima pretvaranja raznih oblika energije u mehnički rad su kamen temeljac tehnološkog napretka i ljudske civilizacije.
U fizici elementarnih čestica se upotrebljava manja i mnogo prikladnija jedinica za energiju - elektronvolt [eV], koji iznosi 1.602176462×10-19 J. 1 elektronvolt je definiran kao ona energija koju ima čestica električnog naboja kad je iz stanja mirovanja ubrza napon od 1 V.