Dugi otok: razlika između inačica

Dugi otok
	Otok
	; Zapadna obala Dugog otoka
Položaj
Koordinate	44°01′07″N 15°01′45″E / 44.0186°N 15.0292°E (WD)
Smještaj	Jadransko more
Država	Hrvatska
Fizikalne osobine
Površina	113.305339 km2
Duljina obale	182.109 km
Stanovništvo
Glavno naselje	Sali
Broj stanovnika	2.873

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 15. travnja 2011. u 03:55

Dugi otok je otok na Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana. Pripada zadarskoj otočnoj skupini sjevernodalmatinskih otoka; 124 km2 (dug 43 km, širok do 4,6 km); 2873 stanovnika.

Zemljopisna obilježja

Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, u nizu u kojem je sjevernije otok Molat, a južnije Kornat. Između niza vapnenačkih bila, u kojima je najviši vrh Vela straža (338 m), prostiru se krška polja Velo jezero, Arnjevo polje, Stivanje polje, Sridnje polje i dr.; mnogobrojne su spilje (Strašna peć, Kozja peć, Veli badanj, Crvene rupe i Pećina). Na otoku nema izvora ni vodenih tokova. Južni je dio otoka kamenjar, srednji i zapadni obrastao je šikarom, a mjestimice ima i šume. Zapadna je obala otoka vrlo strma i visoka, a uz obalu su mnogobrojni otočići (Golac, Bršćak, Magarčić, Mali i Veliki Planatak, Utra, Mrtovnjak, Luški, Krkneta, Lagnići, Mežanj, Katina i dr.). Ostale su obale položite, s nizom uvala, među kojima se pješčanim žalima ističu Solišćica, Pantera i Telašćica. Od većih otoka u blizini su Ist, Olib, Pašman i Ugljan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, stočarstvo i ribarstvo.

Naselja

Na otoku se nalaze sljedeća mjesta^{[nedostaje izvor]}: Sali (ujedno i najveće mjesto na otoku), Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove, Soline, Božava, Veli Rat, Verunić (Verona) i Polje.

Prometna povezanost

Dugi otok ima nekoliko domaćih dnevnih trajektnih i brodskih veza sa Zadrom, te sezonsku vezu s Anconom. Veće luke su trajektna u Brbinju i Zaglavu, te Sali i Božava. Sva naselja povezana su otočnom cestom kojom prometuje i lokalna autobusna linija.

Znamenitosti

Otok ima mnogo prirodnih ljepota,a posebno se ističe Park prirode Telašćica na južnom djelu otoka, velo i malo jezero kod Žmana, uvala Solinšćica i uvala Saharun. Ima dosta povijesnih ostataka (uključujuči i prapovijesne). Na otoku se nalaze 3 jezera (dva periodička slatka i stalno slano u Telašćici). U blizini otoka se nalazi mnogo manjih otočića i hridi. U neposrednoj je blizini i Nacionalni park Kornati.

Znamenitosti otoka su i svjetionik Veli rat kod Velog Rata i crkvica Sv. Pelegrina u Savru, te manifestacija Tovareća mužika u Salima.

U novije vrijeme pokušava se oživjeti zanimanje za spilju Strašna peć koja se nalazi kraj mjesta Savar na nadmorskoj visini od 70 m.

Povijest

Dugi otok spominje Konstantin Porfirogenet sredinom 10. stoljeća pod imenom Pizuh (sačuvan u nazivu položaja Čuh uz zaljev Telašćicu). U 10.-11. stoljeću otok se u ispravama naziva Insula Tilagus (naziv sačuvan u imenu zaljeva Telašćice). Ime Veli otok zabilježeno je prvi put glagoljicom 1460. Na istaknutim vrhovima po otoku nalaze se ostaci ilirskih utvrđenih naselja i kameni grobni humci. Na prevlaci Mala proversa bio je prostran rimski ladanjski dvorac (villa rustica), dijelom istražen i konzerviran. Iz starohrvatskog razdoblja sačuvale su se u cijelosti ili djelomično, crkvice, suhozidne kućice i grobovi.