Koločep: razlika između inačica

Koordinate: 42°40′43″N 18°00′28″E / 42.67861°N 18.00778°E / 42.67861; 18.00778
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: ru:Колочеп
INSAR (razgovor | doprinosi)
predložak
Redak 59: Redak 59:
== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}



{{Mrva-otok}}
{{Mrva-otok}}
{{Hrvatska otočja - Elafiti}}
{{Hrvatska otočja - Elafiti}}
{{Nasjeleni otoci u Hrvatskoj}}
{{Gradska naselja Grada Dubrovnika}}
{{Gradska naselja Grada Dubrovnika}}
[[Kategorija:Elafitski otoci]]
[[Kategorija:Elafitski otoci]]

Inačica od 15. travnja 2011. u 04:00

Ovo je glavno značenje pojma Koločep. Za jedino naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada gradu Dubrovniku pogledajte Koločep (Dubrovnik).
Koločep
Otok

Pogled na Koločep iz Orašca
Položaj
Koordinate42°40′43″N 18°00′28″E / 42.67861°N 18.00778°E / 42.67861; 18.00778
SmještajJadransko more
DržavaHrvatska
OtočjeElafiti
Fizikalne osobine
Površina2,44[1] km2
Duljina obale12,869[1] km
Stanovništvo
Glavno naseljeKoločep
Broj stanovnika150
Zemljovid

Koločep (dubr. ime Kalamota) je otok u Elafitskim otocima, a ujedno i najjužniji hrvatski naseljeni otok. Smješten je zapadno od Dubrovnika od kojeg je udaljen 3 km. Zapadno od Koločepa nalazi se Lopud, a južno Sv. Andrija. Na najužem dijelu Koločepskog kanala, udaljenost između kopna i Koločepa je oko 1 km.

Biljni pokrov

Na otoku su od drvnih kultura, značajne masline i borovi.

Promet

Na samom otoku nema cesta, jedina značajna prometnica na otoku je betonski put koji spaja dva naselja, dovoljno širok za pješake, ne i za vozila. Dva naselja su udaljena petnaestak minuta ugodne šetnje kroz zapuštena poljoprivredna dobra. Otok ima putničku brodsku vezu sa Dubrovnikom.

Gospodarstvo

turizam - na otoku postoji hotel, koji je danas u vlasništvu neprofitne udruge Otok znanja. Osim hotela, turizmom se bave i brojni privatni iznajmljivači.

maslinarstvo - nekada znatno, danas većinom zapušteno kao i vinogradarstvo.

stočarstvo - također zapušteno, skoro da i ne postoji.

Danas na otoku nema ni jedan profesionalni ribar, a nekada je postojala i ribarska zadruga.

Stanovništvo

Apsolutno većinsko i autohtono stanovništvo na otoku su Hrvati. Kalamotezi žive u dva naselja, Gornjem Čelu koje se nalazi bliže Dubrovniku i Donjem Čelu - smještenom u dubokoj uvali koja gleda prema zapadu-sjeverozapadu.

Zanimljivosti

Dvoje članova posade Kolumbu na brodu Santa Maria su bili sa Koločepa.

Jedan od najbogatijih hrvatskih iseljenika u Čileu, Pasko (a ne Paško, kako je često krivo nazivan) Baburica je rođen i odrastao na Koločepu, odakle se uputio u svijet.

Izvori

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Koločep

Izvori

Nedovršeni članak Koločep koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Predložak:Nasjeleni otoci u Hrvatskoj