Koločep: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: ru:Колочеп |
predložak |
||
Redak 59: | Redak 59: | ||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
{{Mrva-otok}} |
{{Mrva-otok}} |
||
{{Hrvatska otočja - Elafiti}} |
{{Hrvatska otočja - Elafiti}} |
||
{{Nasjeleni otoci u Hrvatskoj}} |
|||
{{Gradska naselja Grada Dubrovnika}} |
{{Gradska naselja Grada Dubrovnika}} |
||
[[Kategorija:Elafitski otoci]] |
[[Kategorija:Elafitski otoci]] |
Inačica od 15. travnja 2011. u 04:00
Koločep | |
---|---|
Otok | |
Pogled na Koločep iz Orašca | |
Položaj | |
Koordinate | 42°40′43″N 18°00′28″E / 42.67861°N 18.00778°E |
Smještaj | Jadransko more |
Država | Hrvatska |
Otočje | Elafiti |
Fizikalne osobine | |
Površina | 2,44[1] km2 |
Duljina obale | 12,869[1] km |
Stanovništvo | |
Glavno naselje | Koločep |
Broj stanovnika | 150 |
Koločep (dubr. ime Kalamota) je otok u Elafitskim otocima, a ujedno i najjužniji hrvatski naseljeni otok. Smješten je zapadno od Dubrovnika od kojeg je udaljen 3 km. Zapadno od Koločepa nalazi se Lopud, a južno Sv. Andrija. Na najužem dijelu Koločepskog kanala, udaljenost između kopna i Koločepa je oko 1 km.
Biljni pokrov
Na otoku su od drvnih kultura, značajne masline i borovi.
Promet
Na samom otoku nema cesta, jedina značajna prometnica na otoku je betonski put koji spaja dva naselja, dovoljno širok za pješake, ne i za vozila. Dva naselja su udaljena petnaestak minuta ugodne šetnje kroz zapuštena poljoprivredna dobra. Otok ima putničku brodsku vezu sa Dubrovnikom.
Gospodarstvo
turizam - na otoku postoji hotel, koji je danas u vlasništvu neprofitne udruge Otok znanja. Osim hotela, turizmom se bave i brojni privatni iznajmljivači.
maslinarstvo - nekada znatno, danas većinom zapušteno kao i vinogradarstvo.
stočarstvo - također zapušteno, skoro da i ne postoji.
Danas na otoku nema ni jedan profesionalni ribar, a nekada je postojala i ribarska zadruga.
Stanovništvo
Apsolutno većinsko i autohtono stanovništvo na otoku su Hrvati. Kalamotezi žive u dva naselja, Gornjem Čelu koje se nalazi bliže Dubrovniku i Donjem Čelu - smještenom u dubokoj uvali koja gleda prema zapadu-sjeverozapadu.
Zanimljivosti
Dvoje članova posade Kolumbu na brodu Santa Maria su bili sa Koločepa.
Jedan od najbogatijih hrvatskih iseljenika u Čileu, Pasko (a ne Paško, kako je često krivo nazivan) Baburica je rođen i odrastao na Koločepu, odakle se uputio u svijet.
Izvori
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Koločep |
Izvori
|
Predložak:Nasjeleni otoci u Hrvatskoj
|