Ašgabat: razlika između inačica

Koordinate: 37°58′N 58°20′E / 37.967°N 58.333°E / 37.967; 58.333
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: fy:Asjchabad
mNema sažetka uređivanja
Redak 151: Redak 151:


==Povijest==
==Povijest==
Ašgabat je relativno mlad grad (osnovan 1818. godine). Osnovali su ga Rusi nedaleko od ruševina staroga perzijskog grada [[Nisa (Perzija)|Nise]] (jedan od glavnih gradova [[Perzija|Perzije]] u doba vladavine [[Parti|Parta]]. 1869. su Rusi sagradili tvrđavu. Grad je do 1881. bio dio Perzije, a tada je postao dio [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]]. Rusi ga razvijaju kao regionalni centar prostora uz granicu s [[Perzija|Perzijom]]. Grade se mnoge zgrade u europskom stilu.
Ašgabat je relativno mlad grad (osnovan 1818. godine). Osnovali su ga Rusi nedaleko od ruševina staroga perzijskog grada [[Nisa (Perzija)|Nise]] (jedan od glavnih gradova [[Iran]]a u doba vladavine [[Partsko Carstvo|Parta]]. 1869. su Rusi sagradili tvrđavu. Grad je do 1881. bio dio Perzije, a tada je postao dio [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]]. Rusi ga razvijaju kao regionalni centar prostora uz granicu s [[Perzija|Perzijom]]. Grade se mnoge zgrade u europskom stilu.


U prosincu 1917. su sovjetske snage zauzele grad koji su preimenovali u Poltoratsk (Полторацк). Tako se zvao do 1927. kad je vraćeno ime Ašgabat (češće se zvao prema ruskom nazivu [[Ašhabad]]). Godine 1937. osnovana je [[Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika]] i Ašgabat je postao njezinim glavnim gradom.
U prosincu 1917. su sovjetske snage zauzele grad koji su preimenovali u Poltoratsk (Полторацк). Tako se zvao do 1927. kad je vraćeno ime Ašgabat (češće se zvao prema ruskom nazivu [[Ašhabad]]). Godine 1937. osnovana je [[Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika]] i Ašgabat je postao njezinim glavnim gradom.

Inačica od 26. travnja 2011. u 01:34

Ašgabat
Aşgabat
Predsjednička palača
Predsjednička palača
Predsjednička palača
Koordinate: 37°58′N 58°20′E / 37.967°N 58.333°E / 37.967; 58.333
Država: Turkmenistan
Površina
 - Ukupna 20,4 km2
Stanovništvo (2004.)
 - Grad 773 400
Zemljovid
Karta Turkmenistana
Karta Turkmenistana

Karta Turkmenistana

Ašgabat (turkmenski: Aşgabat; Ašhabad, Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad) je glavni grad Turkmenistana, jedne od bivših Sovjetskih republika. Ašgabat ima oko 700.000 stanovnika i nalazi se između Karakum pustinje i planine Kopet Dag. Podnožje planine je klimatski najpovoljniji prostor u Turkmenistanu (većina Turkmenistana je pustinja, a na planini ima više padalina). Ašgabat je središte tekstilne i metalne industrije u regiji.

Povijest

Ašgabat je relativno mlad grad (osnovan 1818. godine). Osnovali su ga Rusi nedaleko od ruševina staroga perzijskog grada Nise (jedan od glavnih gradova Irana u doba vladavine Parta. 1869. su Rusi sagradili tvrđavu. Grad je do 1881. bio dio Perzije, a tada je postao dio Ruskoga Carstva. Rusi ga razvijaju kao regionalni centar prostora uz granicu s Perzijom. Grade se mnoge zgrade u europskom stilu.

U prosincu 1917. su sovjetske snage zauzele grad koji su preimenovali u Poltoratsk (Полторацк). Tako se zvao do 1927. kad je vraćeno ime Ašgabat (češće se zvao prema ruskom nazivu Ašhabad). Godine 1937. osnovana je Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika i Ašgabat je postao njezinim glavnim gradom.

1948. je grad razoren u katastrofalnom potresu (deveti najrazorniji potres u povijesti od 7,3 stupnja po Mercaliju, 110 000 mrtvih, možda 170 000). Nakon potresa se grad obnavlja u sovjetskom stilu (grade se velike zgrade s mnogo stanova, pravilna struktura ulica, mnogo javnih zgrada).

Znamenitosti

Najznačajniji su spomenici iz novije povijesti Turkmenistana (posebno vezani uz predsjednika Saparmurata Niyazova. U gradu postoji mnogo njegovih spomenika od zlata. Značajan je Nacionalni povijesni muzej s brojnim ostacima perzijske kulture. Postoje brojne džamije (najznačajnija je Azadi džamija koja podsjeća na Plavu džamiju u Istanbulu).


Datoteka:Ashgabat1.jpg
Ašgabat
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ašgabat