Internetski preglednik: razlika između inačica
m r2.6.5) (robot Dodaje: mhr:Браузер |
m r2.7.1) (robot Mijenja: id:Peramban web |
||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
| ⚫ | |||
[[af:Webblaaier]] |
[[af:Webblaaier]] |
||
| Redak 75: | Redak 73: | ||
[[hu:Webböngésző]] |
[[hu:Webböngésző]] |
||
[[ia:Navigator web]] |
[[ia:Navigator web]] |
||
[[id: |
[[id:Peramban web]] |
||
[[ilo:Web browser]] |
[[ilo:Web browser]] |
||
[[is:Vafri]] |
[[is:Vafri]] |
||
| Redak 91: | Redak 89: | ||
[[lo:ເວັບເບຣົາວ໌ເຊີຣ໌]] |
[[lo:ເວັບເບຣົາວ໌ເຊີຣ໌]] |
||
[[lt:Naršyklė]] |
[[lt:Naršyklė]] |
||
| ⚫ | |||
[[lv:Tīmekļa pārlūkprogramma]] |
[[lv:Tīmekļa pārlūkprogramma]] |
||
[[mhr:Браузер]] |
[[mhr:Браузер]] |
||
Inačica od 29. travnja 2011. u 09:49
Internetski preglednik [1] [2](Web preglednik, web browser, Internet browser) je program koji korisniku omogućuje pregled web stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih. Iz jednog od njih trenutno čitate ovaj tekst.
Najpopularniji preglednici danas su:
- Firefox - besplatan preglednik otvorenog koda
- Mozilla - imenom Mozilla danas nazivamo spoj Firefoxa i Thunderbirda
- Opera - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera
- Internet Explorer - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft
- Safari - besplatan preglednik tvrtke Apple
- Google Chrome - besplatan preglednik tvrtke Google
(Jedna od opcija za hrvatski naziv bijaše i web prebirnik[nedostaje izvor], jer se "preglednik" može rabiti i kao naziv za "viewer". No, prevladao je ovaj termin.) Svi navedeni su grafički programi (tj. osim teksta mogu prikazivati i vizualne sadržaje). Osim grafičkih postoje i tekstualni preglednici koji mogu prikazivati samo tekst (npr. "links" i "lynx") i specijalizirani govorni preglednici kakve mogu koristiti slijepe osobe.
Povijest internetskih preglednika
HTML kao meta-jezik kojim se hipertekstualni dokumenti mogu opisivati je izmislio Tim Berners-Lee (djelatnik CERN-a) 1990/1991. godine. Prvi preglednici su bili strogo tekstualni, a veliku promjenu je 1993. godine donio NCSA Mosaic - koji je izvorno bio UNIX aplikacija ali je ubrzo prenijet i na druge operativne sustave.
1994. godine je Marc Andreesen (voditelj projekta NCSA Mosaic) pokrenuo vlastitu tvrtku - Netscape i izdao Netscape Navigator. Ubrzo nakon toga je i Microsoft izbacio Internet explorer (IE) - čime je započet rat preglednika. Zahvaljujući činjenici što je IE dolazio predinstaliran s Windowsima Microsoft je uspio postići da se danas koristi u više od 80% računala.
Netscape je odgovorio tako što je izvorni kod Netscape-a pretvorio u otvoreni kod (tj. open source), no to nije uspjelo zaustaviti opadanje zastupljenosti tog preglednika. Ipak, iz tog poteza se razvio internetski preglednik kojeg danas većina stručnjaka drži kao najboljeg i najsigurnijeg - Mozilla i njegovih izvedenica kao što je Firefox.
Od tekstualnih preglednika još uvijek se, iako u vrlo malom postotku, koriste Lynx i Links.
Na Linuxu je popularan još i Konqueror, a na Macintosh OS X se često koristi Safari.
Funkcioniranje internetskog preglednika
Svaki internetski preglednik je interpreter. Dakle, stranica je pisana u kodu koji Vaš preglednik nakon toga interpretira kao nešto svakome razumljivo.
Izvori
- ↑ Časopis Bug Stalna kolekcija
"Mozilla... po mnogima i najkvalitetniji internetski preglednik ..." - ↑ Večernji list A. Be.: Izašla Opera 10.50 - najbrži internetski preglednik na svijetu, 3. ožujka 2010.