Hrana: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Uklanja: rw:Ikiribwa |
m r2.7.1) (robot Mijenja: scn:Cosi di manciari |
||
Redak 124: | Redak 124: | ||
[[rue:Їджіня]] |
[[rue:Їджіня]] |
||
[[sah:Ас]] |
[[sah:Ас]] |
||
[[scn: |
[[scn:Cosi di manciari]] |
||
[[sco:Fuid]] |
[[sco:Fuid]] |
||
[[sh:Hrana]] |
[[sh:Hrana]] |
Inačica od 4. svibnja 2011. u 14:21
Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog. Hranu u užem smislu čine sljedeći sastojci:
Ona čovjeku omogućava svakodnevne aktivnosti.
No čovjeku je potrebna i voda, koju je čovjek u predindustrijskom društvu dobivao kroz namirnice biljnog porijekla (voće i povrće), a kako danas mnogi jedu nezdravo (jako malo voća i povrća) vodu je potrebno unositi samostalno.
Kad govorimo o hrani, često ju dijelimo na hranu životinjskog i biljnog podrijetla. Sol spada u posebnu grupu.
Proizvodnja hrane
U predindustrijskom društvu čovjek je hranu sam uzgajao, a ponekad i prodavao (tržnice postoje oduvijek), dok se danas proizvodnjom hrane bavi manji dio društva. Danas su razvijene:
- mesna industrija (meso i mesne prerađevine, kobasice, šunke, paštete)
- mliječna industrija (mlijeko, jogurti, vrhnja, sirevi, mliječni namazi)
- ribarska industrija (ulov i konzerviranje ribe, riblje paštete)
- pekarska industrija
Kontrola kvalitete
Kako nekonzervirana hrana podliježe kvarenju (što može dovesti do epidemija), razvijeni su sustavi kontrole kvalitete hrane, od proizvođača do mjesta kupnje, najpoznatiji je HACCP.