Supetarski kartular: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika Er-vet-en, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Uršul |
|||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
U svojoj osnovi, kartular je kronika [[benediktinci|benediktinskog]] samostana koji je u [[Poljice|Poljicama]] oko [[1089]]. osnovao [[Petar Crni]]. U kartularu je sačuvano nekoliko isprava iz vremena kralja [[Zvonimir]]a koje svjedoče da se njegova vlast protezala nad dalmatinskim gradovima.<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 54.</ref> Zapisan je i niz važnih informacija o gospodarskim odnosima u Hrvatskoj na prijelazu iz ranoga u razvijeni srednji vijek, npr. o načinima kupnje zemlje, trgovini ljudima i slično.<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 198.</ref> |
U svojoj osnovi, kartular je kronika [[benediktinci|benediktinskog]] samostana koji je u [[Poljice|Poljicama]] oko [[1089]]. osnovao [[Petar Crni]]. U kartularu je sačuvano nekoliko isprava iz vremena kralja [[Zvonimir]]a koje svjedoče da se njegova vlast protezala nad dalmatinskim gradovima.<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 54.</ref> Zapisan je i niz važnih informacija o gospodarskim odnosima u Hrvatskoj na prijelazu iz ranoga u razvijeni srednji vijek, npr. o načinima kupnje zemlje, trgovini ljudima i slično.<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 198.</ref> |
||
Pripis kartularu koji se nalazi na zadnjem listu donosi vijest o sedam [[ban]]ova na području Hrvatske: slavonski, hrvatski, požešski, podravski, albanski i srijemski. |
Pripis kartularu koji se nalazi na zadnjem listu donosi vijest o sedam [[ban]]ova na području Hrvatske: slavonski, hrvatski, požešski, podravski, albanski i srijemski. Njih je biralo šest od dvanaest hrvatskih plemena: [[Kačići]], [[Kukari]], [[Snačići]], [[Čudomirići]], [[Mogorovići]] i [[Šubići]]. Preostala polovica plemena birala je [[župan]]e. Nastavak teksta koji je mjestimično oštećen i nečitljiv donosi popis hrvatskih banova ''de genere Croatorum'' od Svetopelega do [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]]. |
||
Kartular ima bogati [[onomastika|onomastički]] materijal. Osim niza osobnih imena hrvatskog, romanskog, kršćanskog i rimskog prodrijetla, zapisan je i niz nadimaka, npr. ''Platichlebi'' (imperativni kompzitum ''plati'' + ''hleb''), ''Tilsta cossa'' (tusta, tj. debela kosa), ''Urascana'' (Vraškonja, izvedenica od vrag) i tako dalje.<ref>Novak, Viktor i Petar Skok, ''Supetarski kartular'', Zagreb 1952, str. 259.</ref> |
Kartular ima bogati [[onomastika|onomastički]] materijal. Osim niza osobnih imena hrvatskog, romanskog, kršćanskog i rimskog prodrijetla, zapisan je i niz nadimaka, npr. ''Platichlebi'' (imperativni kompzitum ''plati'' + ''hleb''), ''Tilsta cossa'' (tusta, tj. debela kosa), ''Urascana'' (Vraškonja, izvedenica od vrag) i tako dalje.<ref>Novak, Viktor i Petar Skok, ''Supetarski kartular'', Zagreb 1952, str. 259.</ref> |
||
Inačica od 5. svibnja 2011. u 09:15
Supetarski kartular ili Kartular Sv. Petra u Selu je kopijalna knjiga u obliku kronike s početka dvanaestog stoljeća.
Rukopis
Supetarski kartular pisan je karolinškom minuskulom, osim zadnjeg lista koji je pisan beneventanom. Čuva se u riznici splitske katedrale.[1]
Sadržaj
U svojoj osnovi, kartular je kronika benediktinskog samostana koji je u Poljicama oko 1089. osnovao Petar Crni. U kartularu je sačuvano nekoliko isprava iz vremena kralja Zvonimira koje svjedoče da se njegova vlast protezala nad dalmatinskim gradovima.[2] Zapisan je i niz važnih informacija o gospodarskim odnosima u Hrvatskoj na prijelazu iz ranoga u razvijeni srednji vijek, npr. o načinima kupnje zemlje, trgovini ljudima i slično.[3]
Pripis kartularu koji se nalazi na zadnjem listu donosi vijest o sedam banova na području Hrvatske: slavonski, hrvatski, požešski, podravski, albanski i srijemski. Njih je biralo šest od dvanaest hrvatskih plemena: Kačići, Kukari, Snačići, Čudomirići, Mogorovići i Šubići. Preostala polovica plemena birala je župane. Nastavak teksta koji je mjestimično oštećen i nečitljiv donosi popis hrvatskih banova de genere Croatorum od Svetopelega do Zvonimira.
Kartular ima bogati onomastički materijal. Osim niza osobnih imena hrvatskog, romanskog, kršćanskog i rimskog prodrijetla, zapisan je i niz nadimaka, npr. Platichlebi (imperativni kompzitum plati + hleb), Tilsta cossa (tusta, tj. debela kosa), Urascana (Vraškonja, izvedenica od vrag) i tako dalje.[4]
Bilješke
Izdanje
- Novak, Viktor i Petar Skok. Supetarski kartular. Zagreb: JAZU, 1952. Prikaz