Memfis: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{UNESCO-svjetska baština |
|||
[[Datoteka:Egypt-Hieroglyphs.jpg|mini|desno|250px|[[Hijeroglifi]] u '''Memfisu''' u prvom planu; skulptura [[Ramzes II.|Ramzesa II.]] u pozadini]] |
|||
|ime mjesta = Memfis sa svojim nekropolama - [[Piramide u Gizi|Piramide od Gize]] do [[Dahšur]]a |
|||
|slika = Egypt-Hieroglyphs.jpg |
|||
|godina = [[1979.]] <small>(3. zasjedanje) |
|||
|vrst baštine = Kulturno dobro |
|||
|mjerilo = i, iii, vi |
|||
|ugroženost = 2001.- |
|||
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/86 |
|||
|država = {{ZD+X/E|EGI}} |
|||
}} |
|||
⚫ | '''Memfis''' ([[arapski]]: ممفس; [[grčki]]: ''Μέμφις'') je bio [[Drevni Egipat|egipatska]] prijestoljnica u doba [[Egipat - Stara država|Stare države]]<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/374532/Memphis Memfis (enciklopedija Britannica)]</ref> od njenog osnutka sve do oko [[1300 pr. Kr.]] Njegovo drevno egipatsko ime bilo je ''Ineb Hedj'' ("Bijele zidine"), dok je naziv ''Memfis'' [[grčki|grčka]] izvedenica koja vuče korijen od [[Piramida (arhitektura)|piramide]] ''Men-nefer'' koju je izgradio [[Pepi I.]] iz [[Popis faraona|VI. dinastije]]. Njegove ruševine se nalaze 19 km južno od [[Kairo|Karia]], na strateškom položaju zapadne obale početka Delte [[Nil]]a, dok se u blizini nalazi moderni grad [[Helwan]]. Memfis je ostao važnim gradom tijekom cijele drevne povijesti Sredozemlja, i prepun je ostataka egipatskih građevina. Zbog toga je 1979. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]], zajedno s pripadajućom nekropolom i [[Piramide u Gizi|piramidama u Gizi]]. |
||
==Povijest== |
|||
⚫ | '''Memfis''' je bio [[Drevni Egipat|egipatska]] prijestoljnica u doba [[Egipat - Stara država|Stare države]]<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/374532/Memphis Memfis (enciklopedija Britannica)]</ref> od njenog osnutka sve do oko [[1300 pr. Kr.]] Njegovo drevno egipatsko ime bilo je |
||
Grad je osnovan oko [[ |
Grad je, prema [[Maneton]]u, osnovan oko [[3000. pr. Kr.]] u doba [[Menes]]a iz [[Tanis]]a<ref name="Britannica"/>, koji je ujedinio dva egipatska kraljevstva. Memfis je tada imao oko 30.000 stanovnika, što ga je činilo jednim od najvećih naselja tog vremena. Njegova luka Peru-nefer je bila mjesto mnogih radionica, tvornica i skladišta iz koje se cijeli Egipat snabdijevao hranom i drugim potrepštinama. |
||
Vrhunac je dosegnut pod VI. dinastijom, kada je Memfis bio središte razmjene, trgovine i kulta [[Ptah]]. Tada je izgrađen veliki hram ''Hut-ka-Ptah'' ("Ograđeni [[ka]] od Ptah"); grčki prijevod imena ovog hrama je Aί γυ πτoς (''Ai-gy-ptos'') te Meaneton vjeruje kako je to izvor imena cijele države Egipta. Značaj mu opada nakon što se pod XVIII. dinastijom uzdiže grad [[Teba (Egipat)|Teba]], a potpuno gubi značaj u vrijeme [[helenizam|helenizma]] i procvatom obalne prijestolnice [[Aleksandrija|Aleksandrije]]. |
|||
⚫ | Ostaci [[hram]]a božanstava [[Ptah]] i [[Apis]]a i nekoliko [[skulptura]] iskopani su na nalazištu, uključujući dva visoka kipa od 4 m te golemi lik [[Ramzes II.|Ramzesa II.]] visok 10 m. Nekropola [[Saqqara]] se nalazi u blizini Memfisa. [[Povjesničar]] Tertius Chandler tvrdio je kako je Memfis bio najveći grad na svijetu od svog osnivanja do oko [[2250. pr. Kr.]], te zatim ponovo u razdoblju od [[1557. pr. Kr.|1557.]] do [[1400. pr. Kr.]] Egipatski povjesničar [[Maneton]] iz [[Helenizam|helenističkog doba]] za Memfis je koristio naziv „Hi-Ku-P'tah“ (''Mjesto boga [[Ptah]]'') koje se na grčkom pisao kao Aί γυ πτoς (Ai-gu-ptos) od čega potječe [[Latinski jezik|latinska]] riječ „Aegyptvs“, odnosno izraz za moderni [[Egipat]]. U [[Biblija|Bibliji]] se Memfis naziva ''Moph'' ili ''Noph'' |
||
Ponovni procvat grad doživljava pod vladavinom [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskih]] [[satrap]]a, no ponovo gubi na značaju u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] nakon osnivanja [[Aleksandrija|Aleksandrije]], koja je zadržala status najvažnijeg grada i u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]]. Memfis je ostao drugi najznačajniji grad [[Drevni Egipat|Egipta]] sve do uspostavljanja Al Fustata (ili Fostata) [[641.]] godine. Nakon toga, grad biva uglavnom napušten a njegovi kameni ostaci postali su izvorom građevinskog materijala za obližnja naselja. |
|||
==Znamenitosti== |
|||
⚫ | Ostaci [[hram]]a božanstava [[Ptah]] i [[Apis]]a i nekoliko [[skulptura]] iskopani su na nalazištu, uključujući dva visoka kipa od 4 m te golemi lik [[Ramzes II.|Ramzesa II.]] visok 10 m. Nekropola [[Saqqara]] se nalazi u blizini Memfisa. [[Povjesničar]] Tertius Chandler tvrdio je kako je Memfis bio najveći grad na svijetu od svog osnivanja do oko [[2250. pr. Kr.]], te zatim ponovo u razdoblju od [[1557. pr. Kr.|1557.]] do [[1400. pr. Kr.]] Egipatski povjesničar [[Maneton]] iz [[Helenizam|helenističkog doba]] za Memfis je koristio naziv „Hi-Ku-P'tah“ (''Mjesto boga [[Ptah]]'') koje se na grčkom pisao kao Aί γυ πτoς (Ai-gu-ptos) od čega potječe [[Latinski jezik|latinska]] riječ „Aegyptvs“, odnosno izraz za moderni [[Egipat]]. U [[Biblija|Bibliji]] se Memfis naziva ''Moph'' ili ''Noph''. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 5. svibnja 2011. u 17:51
Memfis sa svojim nekropolama - Piramide od Gize do Dahšura | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Egipat |
Godina uvrštenja | 1979. (3. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | i, iii, vi |
Ugroženost | 2001.- |
Poveznica | UNESCO |
Memfis (arapski: ممفس; grčki: Μέμφις) je bio egipatska prijestoljnica u doba Stare države[1] od njenog osnutka sve do oko 1300 pr. Kr. Njegovo drevno egipatsko ime bilo je Ineb Hedj ("Bijele zidine"), dok je naziv Memfis grčka izvedenica koja vuče korijen od piramide Men-nefer koju je izgradio Pepi I. iz VI. dinastije. Njegove ruševine se nalaze 19 km južno od Karia, na strateškom položaju zapadne obale početka Delte Nila, dok se u blizini nalazi moderni grad Helwan. Memfis je ostao važnim gradom tijekom cijele drevne povijesti Sredozemlja, i prepun je ostataka egipatskih građevina. Zbog toga je 1979. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji, zajedno s pripadajućom nekropolom i piramidama u Gizi.
Povijest
Grad je, prema Manetonu, osnovan oko 3000. pr. Kr. u doba Menesa iz Tanisa[1], koji je ujedinio dva egipatska kraljevstva. Memfis je tada imao oko 30.000 stanovnika, što ga je činilo jednim od najvećih naselja tog vremena. Njegova luka Peru-nefer je bila mjesto mnogih radionica, tvornica i skladišta iz koje se cijeli Egipat snabdijevao hranom i drugim potrepštinama.
Vrhunac je dosegnut pod VI. dinastijom, kada je Memfis bio središte razmjene, trgovine i kulta Ptah. Tada je izgrađen veliki hram Hut-ka-Ptah ("Ograđeni ka od Ptah"); grčki prijevod imena ovog hrama je Aί γυ πτoς (Ai-gy-ptos) te Meaneton vjeruje kako je to izvor imena cijele države Egipta. Značaj mu opada nakon što se pod XVIII. dinastijom uzdiže grad Teba, a potpuno gubi značaj u vrijeme helenizma i procvatom obalne prijestolnice Aleksandrije.
Ponovni procvat grad doživljava pod vladavinom perzijskih satrapa, no ponovo gubi na značaju u 4. stoljeću pr. Kr. nakon osnivanja Aleksandrije, koja je zadržala status najvažnijeg grada i u rimsko doba. Memfis je ostao drugi najznačajniji grad Egipta sve do uspostavljanja Al Fustata (ili Fostata) 641. godine. Nakon toga, grad biva uglavnom napušten a njegovi kameni ostaci postali su izvorom građevinskog materijala za obližnja naselja.
Znamenitosti
Ostaci hrama božanstava Ptah i Apisa i nekoliko skulptura iskopani su na nalazištu, uključujući dva visoka kipa od 4 m te golemi lik Ramzesa II. visok 10 m. Nekropola Saqqara se nalazi u blizini Memfisa. Povjesničar Tertius Chandler tvrdio je kako je Memfis bio najveći grad na svijetu od svog osnivanja do oko 2250. pr. Kr., te zatim ponovo u razdoblju od 1557. do 1400. pr. Kr. Egipatski povjesničar Maneton iz helenističkog doba za Memfis je koristio naziv „Hi-Ku-P'tah“ (Mjesto boga Ptah) koje se na grčkom pisao kao Aί γυ πτoς (Ai-gu-ptos) od čega potječe latinska riječ „Aegyptvs“, odnosno izraz za moderni Egipat. U Bibliji se Memfis naziva Moph ili Noph.