Memfis: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
[[Datoteka:Memphis200401.JPG|mini|lijevo|<center>Ruševine dvorane stupova [[Ramzes I.|Ramzesa I.]]]] |
|||
| ⚫ | Grad je, prema [[Maneton]]u, osnovan oko [[3100. pr. Kr.]] u doba [[Menes]]a iz [[Tanis]]a<ref name="Britannica"/>, prvog [[faraon]]a koji je ujedinio dva egipatska kraljevstva. Memfis je tada imao oko 30.000 stanovnika, što ga je činilo jednim od najvećih naselja tog vremena. Njegova luka Peru-nefer je bila mjesto mnogih radionica, tvornica i skladišta iz koje se cijeli Egipat snabdijevao hranom i drugim potrepštinama. |
||
| ⚫ | Vrhunac je dosegnut pod VI. dinastijom, kada je Memfis bio središte razmjene, trgovine i kulta [[Ptah]]. Tada je izgrađen veliki hram ''Hut-ka-Ptah'' ("Ograđeni [[ka]] od Ptah"); grčki prijevod imena ovog hrama je Aί γυ πτoς (''Ai-gy-ptos'') te Meaneton vjeruje kako je to izvor imena cijele države Egipta. Prema povjesničaru T. Chandleru, Memfis je tada imao oko 30,000 stanovnika, što ga čini najvećim gradom na svijetu od 2250. pr. Kr. do oko 1400. pr. Kr.<ref>Tertius Chandler, ''Four Thousand Years of Urban Growth'', 1987.</ref> Značaj mu opada nakon što se pod XVIII. dinastijom uzdiže grad [[Teba (Egipat)|Teba]], a potpuno gubi značaj u vrijeme [[helenizam|helenizma]] i procvatom obalne prijestolnice [[Aleksandrija|Aleksandrije]]. |
||
| ⚫ | Grad je, prema [[Maneton]]u, osnovan oko [[ |
||
| ⚫ | Ponovni procvat grad doživljava pod vladavinom [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskih]] [[satrap]]a, no ponovo gubi na značaju u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] nakon osnivanja [[Aleksandrija|Aleksandrije]], koja je zadržala status najvažnijeg grada i u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]]. Memfis je ostao drugi najznačajniji grad [[Drevni Egipat|Egipta]] sve do uspostavljanja ''Al Fustata'' (koji je danas samo četvrt [[Kairo|Kaira]]) [[641.]] godine. Nakon toga, grad biva uglavnom napušten a njegovi kameni ostaci postali su izvorom građevinskog materijala za obližnja naselja. |
||
| ⚫ | Vrhunac je dosegnut pod VI. dinastijom, kada je Memfis bio središte razmjene, trgovine i kulta [[Ptah]]. Tada je izgrađen veliki hram ''Hut-ka-Ptah'' ("Ograđeni [[ka]] od Ptah"); grčki prijevod imena ovog hrama je Aί γυ πτoς (''Ai-gy-ptos'') te Meaneton vjeruje kako je to izvor imena cijele države Egipta. Značaj mu opada nakon što se pod XVIII. dinastijom uzdiže grad [[Teba (Egipat)|Teba]], a potpuno gubi značaj u vrijeme [[helenizam|helenizma]] i procvatom obalne prijestolnice [[Aleksandrija|Aleksandrije]]. |
||
Danas je veliki arheološki lokalitet i muzej na otvorenom koji privlači brojne turiste svojim znamenitostima. |
|||
| ⚫ | Ponovni procvat grad doživljava pod vladavinom [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskih]] [[satrap]]a, no ponovo gubi na značaju u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] nakon osnivanja [[Aleksandrija|Aleksandrije]], koja je zadržala status najvažnijeg grada i u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]]. Memfis je ostao drugi najznačajniji grad [[Drevni Egipat|Egipta]] sve do uspostavljanja Al Fustata ( |
||
==Znamenitosti== |
==Znamenitosti== |
||
Inačica od 5. svibnja 2011. u 18:38
| Memfis sa svojim nekropolama - Piramide od Gize do Dahšura | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Egipat |
| Godina uvrštenja | 1979. (3. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, iii, vi |
| Ugroženost | 2001.- |
| Poveznica | UNESCO |
Memfis (arapski: ممفس; grčki: Μέμφις) je bio egipatska prijestoljnica u doba Stare države[1] od njenog osnutka sve do oko 1300 pr. Kr. Njegovo drevno egipatsko ime bilo je Ineb Hedj ("Bijele zidine"), dok je naziv Memfis grčka izvedenica koja vuče korijen od piramide Men-nefer koju je izgradio Pepi I. iz VI. dinastije. Njegove ruševine se nalaze 19 km južno od Karia, na strateškom položaju zapadne obale početka Delte Nila, dok se u blizini nalazi moderni grad Helwan. Memfis je ostao važnim gradom tijekom cijele drevne povijesti Sredozemlja, i prepun je ostataka egipatskih građevina. Zbog toga je 1979. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji, zajedno s pripadajućom nekropolom i piramidama u Gizi.
Povijest
Grad je, prema Manetonu, osnovan oko 3100. pr. Kr. u doba Menesa iz Tanisa[1], prvog faraona koji je ujedinio dva egipatska kraljevstva. Memfis je tada imao oko 30.000 stanovnika, što ga je činilo jednim od najvećih naselja tog vremena. Njegova luka Peru-nefer je bila mjesto mnogih radionica, tvornica i skladišta iz koje se cijeli Egipat snabdijevao hranom i drugim potrepštinama.
Vrhunac je dosegnut pod VI. dinastijom, kada je Memfis bio središte razmjene, trgovine i kulta Ptah. Tada je izgrađen veliki hram Hut-ka-Ptah ("Ograđeni ka od Ptah"); grčki prijevod imena ovog hrama je Aί γυ πτoς (Ai-gy-ptos) te Meaneton vjeruje kako je to izvor imena cijele države Egipta. Prema povjesničaru T. Chandleru, Memfis je tada imao oko 30,000 stanovnika, što ga čini najvećim gradom na svijetu od 2250. pr. Kr. do oko 1400. pr. Kr.[2] Značaj mu opada nakon što se pod XVIII. dinastijom uzdiže grad Teba, a potpuno gubi značaj u vrijeme helenizma i procvatom obalne prijestolnice Aleksandrije.
Ponovni procvat grad doživljava pod vladavinom perzijskih satrapa, no ponovo gubi na značaju u 4. stoljeću pr. Kr. nakon osnivanja Aleksandrije, koja je zadržala status najvažnijeg grada i u rimsko doba. Memfis je ostao drugi najznačajniji grad Egipta sve do uspostavljanja Al Fustata (koji je danas samo četvrt Kaira) 641. godine. Nakon toga, grad biva uglavnom napušten a njegovi kameni ostaci postali su izvorom građevinskog materijala za obližnja naselja.
Danas je veliki arheološki lokalitet i muzej na otvorenom koji privlači brojne turiste svojim znamenitostima.
Znamenitosti
Ostaci hrama božanstava Ptah i Apisa i nekoliko skulptura iskopani su na nalazištu, uključujući dva visoka kipa od 4 m te golemi lik Ramzesa II. visok 10 m. Nekropola Saqqara se nalazi u blizini Memfisa. Povjesničar Tertius Chandler tvrdio je kako je Memfis bio najveći grad na svijetu od svog osnivanja do oko 2250. pr. Kr., te zatim ponovo u razdoblju od 1557. do 1400. pr. Kr. Egipatski povjesničar Maneton iz helenističkog doba za Memfis je koristio naziv „Hi-Ku-P'tah“ (Mjesto boga Ptah) koje se na grčkom pisao kao Aί γυ πτoς (Ai-gu-ptos) od čega potječe latinska riječ „Aegyptvs“, odnosno izraz za moderni Egipat. U Bibliji se Memfis naziva Moph ili Noph.
Izvori
- ↑ a b Memfis (enciklopedija Britannica)
- ↑ Tertius Chandler, Four Thousand Years of Urban Growth, 1987.