Sakara: razlika između inačica
m galerija |
m →Opis |
||
Redak 38: | Redak 38: | ||
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Egiptu]] |
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Egiptu]] |
||
[[Kategorija:Groblja]] |
[[Kategorija:Groblja u Egiptu]] |
||
[[Kategorija:Svjetska baština u Egiptu]] |
[[Kategorija:Svjetska baština u Egiptu]] |
||
Inačica od 5. svibnja 2011. u 23:45
Memfis sa svojim nekropolama (Sakara, Abusir, Piramide u Gizi i Dahšur) | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Egipat |
Godina uvrštenja | 1979. (3. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | i, iii, vi |
Ugroženost | 2001.- |
Poveznica | UNESCO |
Sakara (arapski سقارة) je veliko drevno groblje u Egiptu, oko 30 km južno od suvremenog Kaira i pokriva područje veličine 7 x 1,5 km. U njemu se nalazi najstarija sačuvana stepenasta piramida na svijetu. Zbog toga je 1979. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji, zajedno s obližnjim drevnim gradom Memfisom, piramidama u Gizi i nekropolama u Abusiru i Dahšuru.
Riječ Sakara se vjerojatno izvodi od imena egipatskog pogrebnog boga Sokara.
Opis
Dok je Memfis bio glavni grad drevnog Egipta, Sakara je služila kao njegova nekropola. Iako najstariji grobovi plemića u Sakari datiraju iz prve dinastije, tek su se za vrijeme druge dinastije tamo počeli pokapati prvi kraljevi. To su mastabe, grobnica od kojih su se razvile piramide. S obzirom da je veći dio nekropole prekrio pijesak, mnogi od tih objekata su dobro očuvani.
No, najvažniji objekt datira iz treće dinastije, a to je stepenasta piramida faraona Džozera. Uz nju se na ovom području nalazi još 16 piramida različitih stanja očuvanosti:
-
Mastaba el-Farauna faraona Šepseskafa iz IV. dinastije -
Piramida Userkafa iz V. dinastije -
Piramida Djedkare Isesija iz V. dinastije -
Unutrašnjost Unasove piramide iz V. dinastije -
Akhetetepova mastaba, V. dinastija -
Piramida Pepija II. iz VI. dinastije -
Piramida Tetija iz VI. dinastije -
Rekonstrukcija Khndjerove piramide iz XIII. dinastije
Iako su je zasjenili kraljevski grobovi u Gizi, a kasnije i Dolina kraljeva u Tebi, ostao je važen kompleks za manje pogrebe i ceremonije raznih kultova preko 3000 godina, sve do ptolomejskih i rimskih vremena.
Na toj lokaciji je 2006. godine sagrađen Imhotepov muzej.
|