Karboksilne kiseline: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Uklonjena promjena suradnika 195.37.69.7, vraćeno na zadnju inačicu suradnika BotMultichill
Redak 3: Redak 3:
[[Datoteka:Carboxyl-3D-space-filling-labelled.png|mini|Kalotni model karboksilne kiseline]]
[[Datoteka:Carboxyl-3D-space-filling-labelled.png|mini|Kalotni model karboksilne kiseline]]
'''Karboksilne kiseline''' su [[organske kiseline]] opće formule R-C[[Kisik|O]]O[[Vodik|H]],
'''Karboksilne kiseline''' su [[organske kiseline]] opće formule R-C[[Kisik|O]]O[[Vodik|H]],
pri čemu je R- [[ugljikovodici|ugljikovodični]] lanac, a -COOH '''karboksilna skupina''' karakteristična za sve karboksilne kiseline.:P
pri čemu je R- [[ugljikovodici|ugljikovodični]] lanac, a -COOH '''karboksilna skupina''' karakteristična za sve karboksilne kiseline.



Karboksilne kiseline mogu biti mono-, di- i poli-karboksilne kiseline ovisno o broju -COOH skupina a dijele se na '''zasićene''', '''nezasićene''' i '''aromatske'''. No karboksilne kiseline su općenito [[slabe kiseline]] iako imaju oštar i neugodan miris.
Karboksilne kiseline mogu biti mono-, di- i poli-karboksilne kiseline ovisno o broju -COOH skupina a dijele se na '''zasićene''', '''nezasićene''' i '''aromatske'''. No karboksilne kiseline su općenito [[slabe kiseline]] iako imaju oštar i neugodan miris.

Inačica od 6. svibnja 2011. u 09:39

Strukturna formula karboksilne kiseline
Štapićasti model karboksilne kiseline
Kalotni model karboksilne kiseline

Karboksilne kiseline su organske kiseline opće formule R-COOH, pri čemu je R- ugljikovodični lanac, a -COOH karboksilna skupina karakteristična za sve karboksilne kiseline.

Karboksilne kiseline mogu biti mono-, di- i poli-karboksilne kiseline ovisno o broju -COOH skupina a dijele se na zasićene, nezasićene i aromatske. No karboksilne kiseline su općenito slabe kiseline iako imaju oštar i neugodan miris.

Imenovanje karboksilnih kiselina

Karboksilne kiseline se imenuju tako da se ispred nastavka -ska kiselina doda ime alkana ovisno o broju ugljikovih atoma. Tako će na primjer kiselina s tri C atoma po alkanu propanu biti imenovana propanska kiselina iako je njeno puno češće korišteno ime propionska ili mliječna kiselina (jer ju nalazimo u mlijeku).

Najpoznatije karboksilne kiseline

Karboksilnih kiselina ima mnogo. Najjednostavniji niz karboksilnih kiselina gradi se prema homolognom nizu alkana. Kao primjer, prve četiri (po broju atoma ugljika) su:

  • 1C - metanska kiselina (mravlja kiselina) sažeta strukturna formula (ssf): HCOOH, nalazimo ju u žalcu ose i kod mrava.
  • 2C - etanska kiselina (octena kiselina) ssf: CH3COOH, nalazimo ju u octu.
  • 3C - propanska kiselina (propionska ili mliječna kiselina) ssf: CH3CH2COOH, nalazimo ju u mlijeku.
  • 4C - butanska kiselina (maslačna kiselina) ssf: CH3CH2CH2COOH, nalazimo ju u užeglom maslacu ili ljudskom znoju.

Isto vrijedi i za izomere. Npr. iz izobutana se gradi odgovarajuća izobutanska kiselina

CH3-CH-CH3      CH3-CH-CH3           
     |      ->      |                       
    CH3             COOH
izobutan     izobutanska kiselina

Pri tome treba imati u vidu da je struktura karboksilne skupine -COOH u stvari:

-C=O
 |
 OH

Iznad deset ugljikovih atoma javljaju se takozvane masne kiseline. To su organske, karboksilne kiseline koje imaju veći broj ugljikovih atoma od običnih karboksilnih kiselina. Takve su kiseline masnog opipa i krutog agregatnog stanja.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Karboksilne kiseline