Sakara: razlika između inačica

Koordinate: 29°52′17″N 31°12′59″E / 29.871264°N 31.216381°E / 29.871264; 31.216381
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 9: Redak 9:
|država = {{ZD+X/E|EGI}}
|država = {{ZD+X/E|EGI}}
}}
}}
[[Datoteka:Saqqara map.jpg|mini|lijevo|150px|<center>Karta Sakare]]
[[Datoteka:Saqqara map.jpg|mini|lijevo|130px|<center>Karta Sakare]]
'''Sakara''' ([[arapski jezik|arapski]] '''سقارة''') je veliko drevno groblje u [[Egipat|Egiptu]], oko 30 [[km]] [[Jug|južno]] od suvremenog [[Kairo|Kaira]] i pokriva područje veličine 7 x 1,5 km. U njemu se nalazi najstarija sačuvana [[stepenasta piramida]] na svijetu. Zbog toga je 1979. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]], zajedno s obližnjim drevnim gradom [[Memfis]]om, [[Piramide u Gizi|piramidama u Gizi]] i [[nekropola]]ma u [[Abusir]]u i [[Dahšur]]u.
'''Sakara''' ([[arapski jezik|arapski]]: سقارة) je veliko drevno groblje u [[Egipat|Egiptu]], oko 30 [[km]] [[Jug|južno]] od suvremenog [[Kairo|Kaira]] i pokriva područje veličine 7 x 1,5 km. U njemu se nalazi najstarija sačuvana [[stepenasta piramida]] na svijetu. Zbog toga je 1979. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]], zajedno s obližnjim drevnim gradom [[Memfis]]om, [[Piramide u Gizi|piramidama u Gizi]] i [[nekropola]]ma u [[Abusir]]u (sjeverno od Sakare) i [[Dahšur]]u (južno od Sakare).


Riječ Sakara se vjerojatno izvodi od imena [[egipatska mitologija|egipatskog pogrebnog]] [[bog]]a [[Sokar]]a.
Riječ ''Sakara'' se dugo izvodilo od imena [[egipatska mitologija|egipatskog pogrebnog]] [[bog]]a [[Sokar]]a, no vjerojatnije je kako ono dolazi od lokalnog [[Berberi|berberskog]] plemena ''Beni Sakar'' ("Sinovi Sakare") koji nisu autohtoni stanovnici tog područja i teško je povjerovati da su se nazvali po egipatskom bogu koji je bio gotovo nepoznat do arheoloških istraživanja u 20. stoljeću.


== Opis ==
== Opis ==
[[Datoteka:Cour du Heb Sed.jpg|mini|<center>Kompleks [[Džozerova piramida|Džozerove piramide]]]]
[[Slika:The seated scribe.jpg|mini|<center>Slavna skultura sjedećeg pisara iz 3. dinastije pronađena u Sakari ([[Louvre]])]]
Dok je [[Memfis]] bio glavni grad [[drevni Egipat|drevnog Egipta]], Sakara je služila kao njegova [[nekropola]]. Iako najstariji grobovi plemića u Sakari datiraju iz [[Prva dinastija drevnog Egipta|prve dinastije]], tek su se za vrijeme [[Druga dinastija drevnog Egipta|druge dinastije]] tamo počeli pokapati prvi kraljevi. To su [[mastaba|mastabe]], grobnica od kojih su se razvile piramide. S obzirom da je veći dio nekropole prekrio pijesak, mnogi od tih objekata su dobro očuvani.
Dok je [[Memfis]] bio glavni grad [[drevni Egipat|drevnog Egipta]], Sakara je služila kao njegova [[nekropola]]. Iako najstariji grobovi plemića u Sakari datiraju iz [[Prva dinastija drevnog Egipta|prve dinastije]], tek su se za vrijeme [[Druga dinastija drevnog Egipta|druge dinastije]] tamo počeli pokapati prvi kraljevi. To su [[mastaba|mastabe]], grobnica od kojih su se razvile piramide. S obzirom da je veći dio nekropole prekrio pijesak, mnogi od tih objekata su dobro očuvani.


No, najvažniji objekt datira iz [[Treća dinastija drevnog Egipta|treće dinastije]], a to je [[stepenasta piramida]] [[faraon]]a [[Džozer]]a. Uz nju se na ovom području nalazi još 16 piramida različitih stanja očuvanosti:
No, najvažniji objekt datira iz [[Treća dinastija drevnog Egipta|treće dinastije]], a to je [[stepenasta piramida]] [[faraon]]a [[Džozer]]a. Uz nju se na ovom području nalazi još 16 [[piramida]] različitih stanja očuvanosti. Iako su je zasjenili kraljevski grobovi u [[Giza|Gizi]], a kasnije i [[Dolina kraljeva]] u [[Teba (Egipat)|Tebi]], ostao je važen kompleks za manje pogrebe i ceremonije raznih kultova preko 3000 godina, sve do [[Ptolomejevići|ptolomejskih]] i [[Stari Rim|rimskih]] vremena. Jedno od najvećih svetišta 19. dinastije (13. stoljeće pr. Kr.) bio je [[Apis]]ov [[serapeum]] koji je dao izgraditi sin Ramzesa II., Khaemveset.

Na toj lokaciji je [[2006]]. godine izgrađen [[Imhotepov muzej]] u kojem su izloženi nalazi s ovog lokaliteta<ref>[http://weekly.ahram.org.eg/2006/791/eg3.htm Muzej za poluboga], Al-Ahram 20. travnja 2006. {{en icon}} Preuzeto 6. travnja 2011.</ref>.


<gallery>
<gallery>
Slika:Cour du Heb Sed.jpg|<center>Kompleks [[Džozerova piramida|Džozerove piramide]]
Slika:Mastaba-faraoun-3.jpg|<center>Mastaba el-Farauna faraona [[Šepseskaf]]a iz IV. dinastije
Slika:Mastaba-faraoun-3.jpg|<center>Mastaba el-Farauna faraona [[Šepseskaf]]a iz IV. dinastije
Slika:PyramidOfUserkaf.jpg|<center>Piramida [[Userkaf]]a iz V. dinastije
Slika:PyramidOfUserkaf.jpg|<center>Piramida [[Userkaf]]a iz V. dinastije
Redak 28: Redak 31:
Slika:PepiIIPyramid.jpg|<center>Piramida [[Pepi II.|Pepija II.]] iz VI. dinastije
Slika:PepiIIPyramid.jpg|<center>Piramida [[Pepi II.|Pepija II.]] iz VI. dinastije
Slika:Pyramid of Teti 2010.jpg|<center>Piramida [[Teti]]ja iz VI. dinastije
Slika:Pyramid of Teti 2010.jpg|<center>Piramida [[Teti]]ja iz VI. dinastije
Slika:Khendjer-complexe-1.jpg|<center>Rekonstrukcija [[Khndjer]]ove piramide iz XIII. dinastije
Slika:Khendjer-complexe-1.jpg|<center>Rekonstrukcija [[Khendjer]]ove piramide iz XIII. dinastije
Datoteka:Louvres-antiquites-egyptiennes-p1020068.jpg|<center>Skulptura Apisa iz Serapeuma u Sakari
</gallery>
</gallery>


==Izvori==
Iako su je zasjenili kraljevski grobovi u [[Giza|Gizi]], a kasnije i [[Dolina kraljeva]] u [[Teba (Egipat)|Tebi]], ostao je važen kompleks za manje pogrebe i ceremonije raznih kultova preko 3000 godina, sve do [[Ptolomejevići|ptolomejskih]] i [[Stari Rim|rimskih]] vremena.
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
Na toj lokaciji je [[2006]]. godine sagrađen [[Imhotepov muzej]].
{{commonscat|Saqqara}}
* [http://www.ancient-egypt.org/topography/saqqara/index.html Informacije] {{en icon}}
* [http://www.saqqara.nl Saqqara.nl (Prijatelji fundacije Saqqara)] {{nl icon}}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6379431.stm Otkrića u veljači 2007.] {{en icon}}


{{Svjetska baština u Egiptu}}
{{Svjetska baština u Egiptu}}
{{coord|29.871264|N|31.216381|E|scale:10000|display=title}}


[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Egiptu]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Egiptu]]

Inačica od 6. svibnja 2011. u 09:58

Memfis sa svojim nekropolama (Sakara, Abusir, Piramide u Gizi i Dahšur)
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Egipat
Godina uvrštenja1979. (3. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, vi
Ugroženost2001.-
PoveznicaUNESCO
Karta Sakare

Sakara (arapski: سقارة) je veliko drevno groblje u Egiptu, oko 30 km južno od suvremenog Kaira i pokriva područje veličine 7 x 1,5 km. U njemu se nalazi najstarija sačuvana stepenasta piramida na svijetu. Zbog toga je 1979. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji, zajedno s obližnjim drevnim gradom Memfisom, piramidama u Gizi i nekropolama u Abusiru (sjeverno od Sakare) i Dahšuru (južno od Sakare).

Riječ Sakara se dugo izvodilo od imena egipatskog pogrebnog boga Sokara, no vjerojatnije je kako ono dolazi od lokalnog berberskog plemena Beni Sakar ("Sinovi Sakare") koji nisu autohtoni stanovnici tog područja i teško je povjerovati da su se nazvali po egipatskom bogu koji je bio gotovo nepoznat do arheoloških istraživanja u 20. stoljeću.

Opis

Slavna skultura sjedećeg pisara iz 3. dinastije pronađena u Sakari (Louvre)

Dok je Memfis bio glavni grad drevnog Egipta, Sakara je služila kao njegova nekropola. Iako najstariji grobovi plemića u Sakari datiraju iz prve dinastije, tek su se za vrijeme druge dinastije tamo počeli pokapati prvi kraljevi. To su mastabe, grobnica od kojih su se razvile piramide. S obzirom da je veći dio nekropole prekrio pijesak, mnogi od tih objekata su dobro očuvani.

No, najvažniji objekt datira iz treće dinastije, a to je stepenasta piramida faraona Džozera. Uz nju se na ovom području nalazi još 16 piramida različitih stanja očuvanosti. Iako su je zasjenili kraljevski grobovi u Gizi, a kasnije i Dolina kraljeva u Tebi, ostao je važen kompleks za manje pogrebe i ceremonije raznih kultova preko 3000 godina, sve do ptolomejskih i rimskih vremena. Jedno od najvećih svetišta 19. dinastije (13. stoljeće pr. Kr.) bio je Apisov serapeum koji je dao izgraditi sin Ramzesa II., Khaemveset.

Na toj lokaciji je 2006. godine izgrađen Imhotepov muzej u kojem su izloženi nalazi s ovog lokaliteta[1].

Izvori

  1. Muzej za poluboga, Al-Ahram 20. travnja 2006. (engl.) Preuzeto 6. travnja 2011.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sakara