Slobodni pad: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: et:Vaba langemine |
m r2.6.4) (robot Dodaje: sk:Voľný pád |
||
Redak 90: | Redak 90: | ||
[[ru:Свободное падение]] |
[[ru:Свободное падение]] |
||
[[simple:Free fall]] |
[[simple:Free fall]] |
||
[[sk:Voľný pád]] |
|||
[[sl:Prosti pad]] |
[[sl:Prosti pad]] |
||
[[sv:Fritt fall]] |
[[sv:Fritt fall]] |
Inačica od 13. svibnja 2011. u 20:08
Slobodni pad je jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje tijela bez početne brzine, uzrokovano djelovanjem Zemljine privlačne sile iliti sile teže, kao i pojava težine tijela. Pri tome tijelo pri padu uz stalnu akceleraciju prevaljuje sve veći put, jer je brzina pada sve veća.Važno je napomenuti da akceleracija tijela ne ovisi o masi tijela. Kao iznos ubrzanja uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi ~9,81 m/s2. Pri tome se za izračunavanje ostalih fizikalnih veličina koriste formule za jednoliko ubrzano gibanje.
U slobodnom padu visina s koje tijelo pada se označava sa h, akceleracija sa g, vrijeme sa t, a brzina sa v. Oznaka h, tu označava dakle put koji tijelo prevaljuje pri padanju.
Za brzinu se uzima iznos srednje ili prosječne brzine:
iz čega se može izračunati visina:
Zbog Zemljine rotacije ona je sferoidnog oblika, tj. spljoštena na polovima. Zbog toga što je djelovanje sile teže manje (zanemarivo manje) na većim udaljenostima od središta Zemlje gravitacijska sila je veća na ekvatoru nego na polovima. Uz to ovisno o geografskoj širini i dužini gravitacijska sila je različita čak i za pojedine djelove većih gradova.
Tu su prikazane precizne vrijednosti akceleracije sile teže (gravitacijske sile) na nekim lokacijama u nekim gradovima Europe i Afrike.
GRAD g / (m/s2) Reykjavik 9, 822 80 Helsinki 9, 819 15 Berlin 9, 812 82 Pariz 9, 809 41 München 9, 807 44 Zagreb/katedrala 9, 806 7621 Zagreb/tvornica OKI 9, 806 8099 Zagreb/Sveta Nedjelja 9, 806 7327 Rim 9, 803 63 Kinšasa 9, 779 18 Johannesburg 9, 785 50
Vrlo točne vrijednosti konstante g mogu pružiti informacije o geološkoj građi podzemlja, pa se rabe, na primjer, kao jedna od metoda pri traganju za ležištima nafte i plina.