Tanko crijevo: razlika između inačica
m r2.4.6) (robot Dodaje: az:Nazik bağırsaq |
m r2.7.1) (robot Dodaje: oc:Intestin prim |
||
Redak 68: | Redak 68: | ||
[[nn:Tynntarmen]] |
[[nn:Tynntarmen]] |
||
[[no:Tynntarm]] |
[[no:Tynntarm]] |
||
[[oc:Intestin prim]] |
|||
[[pam:Malating bituka]] |
[[pam:Malating bituka]] |
||
[[pl:Jelito cienkie]] |
[[pl:Jelito cienkie]] |
Inačica od 15. svibnja 2011. u 19:39
Tanko crijevo je dio probavnog sustava. U tankom crijevu probavljena hrana u cijelosti se preradi i pretvori u tekućinu, pa odlazi u krv. Kod osobe od pet godina pa nadalje, tanko je crijevo dugačko 5-6 metara. Hrana iz želuca nastavlja probavu u prvi dio tankog crijeva (dvanaesnik) a iz tankog crijeva u debelo crijevo. Kroz tanko crijevo hrana putuje valovitim stezanjem mišića koje se zove peristaltika.
Tanko se crijevo sastoji od tri dijela:
- dvanaesnika (duodenuma), duljine cca. 30 cm (što odgovara širini dvanaest palčeva, od kojega i potječe naziv) u koga se ulijevaju probavni sokovi jetre i gušterače (pH 5 - 7,5), te žuč iz žučnog mjehura
- jejunuma, duljine 2-8 m, u kojemu se dovršava razgradnja hrane (pH 6,5 - 8) Latinska riječ jejunum po kojoj je crijevo dobilo ime znači gladan jer je ovo crijevo veći dio vremena uglavnom prazno)
Funkcija
Probava proteina u peptide i aminokiseline uglavnom se pojavljuje u želucu ali katkad i u tankom crijevu. Tamo se događa većina kemijskih reakcija; peptidi se degradiraju u aminokiseline; lipidi (masti) degradiraju u masne kiseline i glicerol; a ugljikohidrati degradiraju u jednostavnije šećere (npr. glukozu)
|