Istočnoslavenski jezici: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 14: | Redak 14: | ||
=== Istočnoslavenski jezici === |
=== Istočnoslavenski jezici === |
||
*[[Ruski jezik]] |
*[[Ruski jezik]] |
||
Redak 23: | Redak 22: | ||
*[[Balačka]] (Rusija) |
*[[Balačka]] (Rusija) |
||
*[[Trasjanka]] (Bjelorusija) |
*[[Trasjanka]] (Bjelorusija) |
||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
*[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=764 Ethnologue (14th)] |
|||
*[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90707 Ethnologue (15th)] |
|||
[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=293-16 Ethnologue (16th)] |
|||
{{Mrva-jezik}} |
|||
[[Kategorija:Istočnoslavenski jezici| ]] |
[[Kategorija:Istočnoslavenski jezici| ]] |
||
[[Kategorija:slavenski jezici]] |
[[Kategorija:slavenski jezici]] |
||
[[Kategorija:Jezici po abecedi]] |
[[Kategorija:Jezici po abecedi:I]] |
||
[[af:Oos-Slawiese tale]] |
[[af:Oos-Slawiese tale]] |
Inačica od 19. svibnja 2011. u 15:01
Istočnoslavenski jezici su podskupina iz obitelji slavenskih jezika.
Istočnoslavenske jezike govore Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi. Oko 55.000 Rusina koji se izjašnjavaju kao zasebna nacija, služi se specifičnim zapadnoslavenskim rusinskim jezikom.
Ruski jezik: je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg Sovjetskog Saveza, njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani Bjelorusije uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana Ukrajine također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina.
Ukrajinski jezik: je drugi po brojnosti slavenski jezik je, i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg Sovjetskog Saveza i istočne Poljske. Ukrajinski jezik je službeni jezik Ukrajine i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine.
Suržik i Balačka: Preko 50% ukrajinske estrade često koristi ruski jezik jer Rusija predstavlja golemo tržište na koje Ukrajinci često plasiraju svoje zabavne proizvode, pa tako i glazbenu, filmsku i drugu umjetnost. Ipak, treba napomenuti da se ruski jezik u Ukrajini i Rusiji bitno razlikuju, te se često koristi kombinacija tih jezika poznata pod imenom Suržik. Suržikom se koristi do 20% građana istočne Ukrajine, tako da jasnim ruskim jezikom govori manje od 10% stanovništva. U zapadnoj Rusiji se također koristi Balačka; ukrajinsko-ruska jezična kombinacija.
Rusinski jezik: Svojim specifikumom nalikuje slovačko-ukrajinskoj jezičnoj kombinaciji. Isti rusinski jezik u Srbiji, Hrvatskoj i Slovačkoj razlikuje se od rusinskog jezika u Poljskoj i Ukrajini. Rusinski jezik zakarpatske Ukrajine uz jedva primjetne razlike naspram standarnog ukrajinskog jezika smatra se ukrajinskim dijalektom.
Bjeloruski jezik: Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u Bjelorusiji. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na ruskom jeziku. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi bjeloruski jezik, dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema uputstvima politike.
Istočnoslavenski jezici
- Ruski jezik
- Ukrajinski jezik
- Bjeloruski jezik
- Rusinski jezik
- Suržik (Ukrajina)
- Balačka (Rusija)
- Trasjanka (Bjelorusija)
Izvori
Vanjske poveznice
|