Mila Gojsalić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{dz|[[Mila Gojsalić (opera)]]|operu [[Jakov Gotovac|Jakova Gotovca]]}}
{{dz|[[Mile Gojsalić (opera)]]|operu [[Jakov Gotovac|Jakova Gotovca]]}}
'''Mila Gojsalić''' ([[Kostanje]], ? - Podgradac (Gata), [[1530]].) - [[hrvatska]] mučenica
'''Mile Gojsalić''' ([[Kostanje]], ? - Podgradac (Gata), [[1530]].) - [[hrvatska]] mučenica


Podrijetlom je iz sela Kostanja u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]]. Živjela je u vremenu borbi između [[Poljička republika|Poljičke republike]] i [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Godine [[1530]]., turski [[Ahmed-paša]] okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja [[Poljica|Poljica]]. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.
Podrijetlom je iz sela Kostanja u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]]. Živjela je u vremenu borbi između [[Poljička republika|Poljičke republike]] i [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Godine [[1530]]., turski [[Ahmed-paša]] okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja [[Poljica|Poljica]]. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mile Gojsalić na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.


Njezin lik isklesao je [[Ivan Meštrović]] na [[ušće|ušću]] rijeke [[Cetina|Cetine]] kraj [[Omiš]]a. [[Jakov Gotovac]] je skladao operu „Mila Gojsalić” [[1951]]. godine. O njoj je pisao [[August Šenoa]].
Njezin lik isklesao je [[Ivan Meštrović]] na [[ušće|ušću]] rijeke [[Cetina|Cetine]] kraj [[Omiš]]a. [[Jakov Gotovac]] je skladao operu „Mile Gojsalić” [[1951]]. godine. O njoj je pisao [[August Šenoa]].


U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se [[ljeto|ljetna]] [[kultura|kulturna]] priredba pod nazivom [[Dani Mile Gojsalić]]. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu [[Dalmacija|dalmatinske]] baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]].
U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se [[ljeto|ljetna]] [[kultura|kulturna]] priredba pod nazivom [[Dani Mile Gojsalić]]. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu [[Dalmacija|dalmatinske]] baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]].


{{GLAVNIRASPORED:Gojsalić, Mila}}
{{GLAVNIRASPORED:Gojsalić, Mile}}
[[Kategorija:Biografije, Hrvatska]]
[[Kategorija:Biografije, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]


[[en:Mila Gojsalić]]
[[en:Mile Gojsalić]]
[[ru:Мила Гойсалич]]
[[ru:Мила Гойсалич]]
[[uk:Міла Гойсаліч]]
[[uk:Міла Гойсаліч]]

Inačica od 21. svibnja 2011. u 18:39

Ovo je glavno značenje pojma Mila Gojsalić. Za operu Jakova Gotovca pogledajte Mile Gojsalić (opera).

Mile Gojsalić (Kostanje, ? - Podgradac (Gata), 1530.) - hrvatska mučenica

Podrijetlom je iz sela Kostanja u Dalmatinskoj zagori. Živjela je u vremenu borbi između Poljičke republike i Turaka. Godine 1530., turski Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja Poljica. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mile Gojsalić na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.

Njezin lik isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je skladao operu „Mile Gojsalić” 1951. godine. O njoj je pisao August Šenoa.

U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se ljetna kulturna priredba pod nazivom Dani Mile Gojsalić. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu dalmatinske baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz 16. stoljeća.