Banditaccia: razlika između inačica
m Preusmjeravanje na Monterozzi i Banditaccia |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{UNESCO-svjetska baština |
|||
#PREUSMJERI [[Monterozzi i Banditaccia]] |
|||
|ime mjesta = Etruščanske nekropole Cerveterija i Tarkvinije |
|||
|slika = Banditaccia1.jpg |
|||
|godina = [[2004.]] <small>(28. zasjedanje)</small> |
|||
|vrst baštine = Kulturno dobro |
|||
|mjerilo = i, iii, iv |
|||
|ugroženost = ne |
|||
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1158 |
|||
|država = {{ZD|I|ITA}} |
|||
}} |
|||
'''Banditaccia''' je velika [[etruščani|etruščanska]] [[nekropola]], primjer pogrebnih običaja od [[9. stoljeće pr. Kr.|9.]] do [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. Kr.]] i izravan svjedok vrhunca [[Etruščanska umjetnost|etruščanske kulture]] kao najranije urbane [[civilizacija|civilizacije]] sjevernog [[Sredozemlje|Sredozemlja]] koja je prethodila [[Stari Rim|rimskoj]]. |
|||
Ova nekropola u gradu [[Cerveteri]]ju je remek-djelo kreativnosti i genijalnosti Etruščana. Neke su grobnice monumentalne, isklesane iz žive stijene i zatvorene impresivnim [[tumul]]ima (grobnim humcima). Mnoge imaju isklesane unutarnje zidove, dok druge imaju zidne slike izvanredne kvalitete. Zbog toga su, zajedno s onima u [[Monterozzi]]ju (groblje [[Tarkvinija|Tarkvinije]]) upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[2004.]] godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1158 Etruščanske nekropole u Cerveteriju i Tarkviniji]</ref>. |
|||
==Banditaccia== |
|||
[[Datoteka:Tomba dei rilievi 2.jpg|mini|lijevo|250px|<center>''Tomba dei Rilievi'', Grobnica reljefa, Banditaccia.<center>]][[Datoteka:Banditaccia Sarcofago Degli Sposi.jpg|mini|220px|<center>''Sarkofag sušružnika'' iz grobnice u Banditacciji, [[Rim]].<center>]] |
|||
Nekropola u blizini [[Cerveteri]]ja, poznata kao '''Banditaccia'''<ref>Ime ''Banditaccia'' dlazi od naziva za iznajmljenu parcelu (''bando'') koju su u Cerveteriju izajmljivali lokalni veleposjednici.</ref>, sastoji se od tisuća grobova koji pokrivaju površinu od 400 ha<ref>Od kojih se 10 ha može posjetiti; Najveća nekropola na Sredozemlju.</ref> organiziranih poput gradskog plana, s ulicama, malim trgovima i četvrima. Na lokaciji se nalaze veoma različite grobnice: [[rov]]ovi isklesani iz stijene, [[tumul]]i, i poneke iz stijene isklesane grobnice u obliku nastambe ili kuće sa svim bogatstvom građevinskih detalja. |
|||
Grobnice datiraju od 9. ([[Vilanovska kultura]]) do 3. st. pr. Kr (kasno Etrursko razdoblje). Najstarije grobnice su u obliku jame u obliku vrča u koju se spremao pepeo pokojnika. Iz Etrurskog razdoblja su dvije vrste grobnica: tumuli ispod [[humak|humaka]] i tzv. "dice" – kvadratne grobnice u dugim nizovima pored “cesta”. Postoje dvije glavne takve ceste: ''Via dei Monti Ceriti'' i ''Via dei Monti della Tolfa'' (6. st. pr. Kr.). |
|||
[[Tumul]]i su kružni zemljeni humci ispod kojih su grobnice isklesane u živoj stijeni, a predstavljaju rekonstrukciju kuće pokojnika s hodnikom (''dromos''), središnjom dvoranom i par soba. Ove grobnice su jedini dokaz etruščanske stambene arhitekture i urbanističkog planiranja drevnih Etruščanskih gradova. Kao takve, one su i najraniji primjer urbanizma u zapadnoj Europi. |
|||
Najslavniji tumul je ''Tomba dei Rilievi'' (Grobnica reljefa, 3. st. pr. Kr.), koja je prema natpisima sa zidova pripadala čovjeku po imenu Matunas, a bila je ukrašena izvrsnom serijom fresaka, reljefa i skulptura velike serije ondašnjih alatki. |
|||
Najnovije su grobnice iz 3. st. pr. Kr. a imaju izvanjsku oznaku (cippiI, kružnu za muškarce i u obliku male kuće za žene. |
|||
Većina nalaza iz Banditaccija se danas nalazi u Državnom etruščanskom muzeju u [[Rim]]u i Arheološkom muzeju u Cerveteriju. |
|||
==Bilješke== |
|||
{{reflist}} |
|||
==Poveznice== |
|||
{{commons|Banditaccia}} |
|||
* [[Etruščanska umjetnost]] |
|||
==Vanjske poveznice== |
|||
*[http://www.moveaboutitaly.com/lazio/cerveteri_it.html Galerija fotografija (Banditaccia)] |
|||
*[http://www.archeologia.com/portfolio/categories.php?cat_id=12 Nekropola u Banditacciji] |
|||
{{Svjetska baština u Italiji}} |
|||
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] |
|||
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Italiji]][[Kategorija:Groblja]] |
|||
[[en:Cerveteri]] |
|||
[[es:Necrópolis de la Banditaccia]] |
|||
[[fr:Nécropole de Banditaccia]] |
|||
[[he:הנקרופוליס בצ'רווטרי]] |
|||
[[it:Necropoli della Banditaccia]] |
|||
[[ja:チェルヴェーテリとタルクイーニアのエトルリア墓地遺跡群]] |
|||
[[nl:Necropoli Della Banditaccia]] |
|||
[[ru:Этрусские некрополи в Черветери]] |
|||
Inačica od 7. lipnja 2011. u 18:13
| Etruščanske nekropole Cerveterija i Tarkvinije | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  |
| Godina uvrštenja | 2004. (28. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, iii, iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO |
Banditaccia je velika etruščanska nekropola, primjer pogrebnih običaja od 9. do 1. st. pr. Kr. i izravan svjedok vrhunca etruščanske kulture kao najranije urbane civilizacije sjevernog Sredozemlja koja je prethodila rimskoj.
Ova nekropola u gradu Cerveteriju je remek-djelo kreativnosti i genijalnosti Etruščana. Neke su grobnice monumentalne, isklesane iz žive stijene i zatvorene impresivnim tumulima (grobnim humcima). Mnoge imaju isklesane unutarnje zidove, dok druge imaju zidne slike izvanredne kvalitete. Zbog toga su, zajedno s onima u Monterozziju (groblje Tarkvinije) upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2004. godine[1].
Banditaccia
Nekropola u blizini Cerveterija, poznata kao Banditaccia[2], sastoji se od tisuća grobova koji pokrivaju površinu od 400 ha[3] organiziranih poput gradskog plana, s ulicama, malim trgovima i četvrima. Na lokaciji se nalaze veoma različite grobnice: rovovi isklesani iz stijene, tumuli, i poneke iz stijene isklesane grobnice u obliku nastambe ili kuće sa svim bogatstvom građevinskih detalja.
Grobnice datiraju od 9. (Vilanovska kultura) do 3. st. pr. Kr (kasno Etrursko razdoblje). Najstarije grobnice su u obliku jame u obliku vrča u koju se spremao pepeo pokojnika. Iz Etrurskog razdoblja su dvije vrste grobnica: tumuli ispod humaka i tzv. "dice" – kvadratne grobnice u dugim nizovima pored “cesta”. Postoje dvije glavne takve ceste: Via dei Monti Ceriti i Via dei Monti della Tolfa (6. st. pr. Kr.).
Tumuli su kružni zemljeni humci ispod kojih su grobnice isklesane u živoj stijeni, a predstavljaju rekonstrukciju kuće pokojnika s hodnikom (dromos), središnjom dvoranom i par soba. Ove grobnice su jedini dokaz etruščanske stambene arhitekture i urbanističkog planiranja drevnih Etruščanskih gradova. Kao takve, one su i najraniji primjer urbanizma u zapadnoj Europi.
Najslavniji tumul je Tomba dei Rilievi (Grobnica reljefa, 3. st. pr. Kr.), koja je prema natpisima sa zidova pripadala čovjeku po imenu Matunas, a bila je ukrašena izvrsnom serijom fresaka, reljefa i skulptura velike serije ondašnjih alatki. Najnovije su grobnice iz 3. st. pr. Kr. a imaju izvanjsku oznaku (cippiI, kružnu za muškarce i u obliku male kuće za žene. Većina nalaza iz Banditaccija se danas nalazi u Državnom etruščanskom muzeju u Rimu i Arheološkom muzeju u Cerveteriju.
Bilješke
- ↑ Etruščanske nekropole u Cerveteriju i Tarkviniji
- ↑ Ime Banditaccia dlazi od naziva za iznajmljenu parcelu (bando) koju su u Cerveteriju izajmljivali lokalni veleposjednici.
- ↑ Od kojih se 10 ha može posjetiti; Najveća nekropola na Sredozemlju.
