Tajga: razlika između inačica

Biomi
Suhozemni biomi
	Tundra
	Tajga/borealne šume
	Planinski travnjaci i šikare
	Crnogorične šume umjerenog pojasa
	Tropske i subtropske četinarske šume
	Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
	Mediteranske šume i šikare
	Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume
	Tropske i subtropske suhe širokolisne šume
	Travnjaci, savane i šikare umjerenih predjela
	Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare
	Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
	Plavljena travna vegetacija
	Riparianska zona
	Vlažno područje
	Vodeni biomi
	Jezero
	Litoralna zona
	Šume mangrova
	Šume kelpa
	Koraljni greben
	Neritička zona
	Epikontinentalni pojas
	Pelagijska zona
	Bentos
	Hidrotermalni izvori
	Hladni izvori
	Led
	Drugi biomi
	Endolitska zona

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 13. lipnja 2011. u 12:44

Tajge su tip zimzelenih šuma četinjača sjevernih dijelova umjerene zone sjeverne polutke koje su cirkupolarno rasprostranjene u Europi, Aziji ("sibirska tajga") i Sjevernoj Americi ("kanadska tajga").

Naziv tajga potiče iz narodnog govora i odnosio se prvobitno na četinarske šume zapadnog Sibira. Danas je kao naučni termin primjenjen na sve četinarske šume sjevernih dijelova sjeverne hemisfere. Moguće je razlikovati nekoloiko tipova (podzona):

listopadne ariševe tajge (graniče sa tundrama)
svijetle tajge (dominiraju borovi)
tamne tajge (dominiraju vrste iz reda smreke, bijelog bora i jele)
mješovite tajge u kojima se nalaze lišćarsko-listopadne vrste otpornije na niske temperature.

Tajge se u sjevernim subarktičkim oblastima Europe, Azije i Sjeverne Amerike pružaju zonalno širokim pojasom od zapada ka istoku, preko ogromnih oblasti između Tihog i Atlanskog oceana, pa se zato može govoriti o zoni tajge, za koju su tamne četinarske šume, prije svega smreke, najkarakterističnije. To su tamne četinarske šume u kojima potpuno nedostaju floristički elementi krupnolisnih listopadnih šuma. Njihovi graditelji su različite vrste jele i smreke.

Ove tamne četinarske šume su relativno siromašne u faunističkom pogledu. Karakterisčne vrste su gorska kuna, los, američki i azijski samur, ptice kao što su djetlić, krstokljun, gaćasti ćuk, itd. Stalni stanovnici tajge su mrki medvjed, vuk, lisica, divlja svinja, vjeverica, puh, hermelin, polarni zec, srna, dabar. Od vodozemaca tu su smuk, crni daždevnjak, živorodni gušter. Zimska klima tajgi je vrlo surova pa živi svijet opstaje zahvaljujući živoznim formama koje ih karakteriziraju npr. gusto krzno, bogato perje, potkožno masno tkivo, te sposobnost nalaženja i pripremanja dobrog skrovišta i jazbina, fiziološke osobine za doba zimskog sna i dr.

Nedovršeni članak Tajga koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 67: / Redak 67: @@
 |}<noinclude>
 [[Datoteka:Taiga.png|mini|left|300px|Rasprostranjenost tajge]]
-'''Tajge''' su tip vazdazelenih šuma [[četinjače|četinjača]] sjevernih dijelova umjerene zone [[sjeverna polutka|sjeverne polutke]] koje su cirkupolarno rasprostranjene u [[Europa|Europi]], [[Azija|Aziji]] ("sibirska tajga")
+'''Tajge''' su tip zimzelenih šuma [[četinjače|četinjača]] sjevernih dijelova umjerene zone [[sjeverna polutka|sjeverne polutke]] koje su cirkupolarno rasprostranjene u [[Europa|Europi]], [[Azija|Aziji]] ("sibirska tajga")
-i Sjevernoj Americi ("kanadska tajga").
+i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ("kanadska tajga").
 Naziv tajga potiče iz narodnog govora i odnosio se prvobitno na četinarske šume zapadnog [[Sibir]]a. Danas je kao naučni termin primjenjen na sve četinarske šume sjevernih dijelova sjeverne hemisfere. Moguće je razlikovati nekoloiko tipova (podzona):
 * listopadne [[ariš]]eve tajge (graniče sa tundrama)
 * svijetle tajge (dominiraju [[borovi]])
-* tamne tajge (dominirajuvrste iz [[Red (taksonomija)|reda]] [[Smreka|smreke]], [[Bijeli bor|bijelog bora]] i [[Jela|jele]])
+* tamne tajge (dominiraju vrste iz [[Red (taksonomija)|reda]] [[Smreka|smreke]], [[Bijeli bor|bijelog bora]] i [[Jela|jele]])
 * mješovite tajge u kojima se nalaze lišćarsko-listopadne vrste otpornije na niske temperature.
-Tajge se u sjevernim subarktičkim oblastima Europe, Azije i Sjeverne Amerike pruža zonalno širokim pojasom od zapada ka istoku, preko ogromnih oblasti između [[Tihi ocean|Tihog]] i [[Atlantski ocean|Atlanskog oceana]], pa se zato može govoriti o zoni tajge, za koju su tamne četinarske šume, prije svega smreke, najkarakterističnije. To su tamne četinarske šume u kojima potpuno odustaju floristički elementi krupnolisnih listopadnih šuma. Njihovi graditelji su različite vrste jele i smreke.
+Tajge se u sjevernim subarktičkim oblastima Europe, Azije i Sjeverne Amerike pružaju zonalno širokim pojasom od zapada ka istoku, preko ogromnih oblasti između [[Tihi ocean|Tihog]] i [[Atlantski ocean|Atlanskog oceana]], pa se zato može govoriti o zoni tajge, za koju su tamne četinarske šume, prije svega smreke, najkarakterističnije. To su tamne četinarske šume u kojima potpuno nedostaju floristički elementi krupnolisnih listopadnih šuma. Njihovi graditelji su različite vrste jele i smreke.
-Ove tamne četinarske šume su relativno siromašne u faunističkom pogledu. Karakterisčne vrste su [[žeravac (životinja)|žeravac]], [[los]], američki i azijski [[samur]], ptice kao što su [[djetlić]], [[krstokljun]], [[gaćasti ćuk]], itd. Stalni stanovnici tajge su [[mrki medvjed]], [[vuk]], [[lisica]], [[divlja svinja]], [[vjeverica]], [[puh]], [[hermelin]], [[polarni zec]], [[srna]], [[dabar]]. Od [[Vodozemci|vodozemaca]] tu su [[smuk]], [[crni daždevnjak]], [[živorodni gušter]]. Zimska klima tajgi je vrlo surova pa živi svijet opstaje zahvaljujući živoznim formama koje ih karakteriziraju npr. gusto krzno, bogato perje, potkožno masno tkivo, te sposobnost nalaženja i pripremanja dobrog skrovišta i jazbina, fiziološke osobine za doba zimskog sna i dr.
+Ove tamne četinarske šume su relativno siromašne u faunističkom pogledu. Karakterisčne vrste su [[gorska kuna]], [[los]], američki i azijski [[samur]], ptice kao što su [[djetlić]], [[krstokljun]], [[gaćasti ćuk]], itd. Stalni stanovnici tajge su [[mrki medvjed]], [[vuk]], [[lisica]], [[divlja svinja]], [[vjeverica]], [[puh]], [[hermelin]], [[polarni zec]], [[srna]], [[dabar]]. Od [[Vodozemci|vodozemaca]] tu su [[smuk]], [[crni daždevnjak]], [[živorodni gušter]]. Zimska klima tajgi je vrlo surova pa živi svijet opstaje zahvaljujući živoznim formama koje ih karakteriziraju npr. gusto krzno, bogato perje, potkožno masno tkivo, te sposobnost nalaženja i pripremanja dobrog skrovišta i jazbina, fiziološke osobine za doba zimskog sna i dr.
 {{Mrva-zemlj}}