Francuske regije: razlika između inačica
m r2.6.2) (robot Dodaje: bo:ཧྥ་རན་སི་ཡི་ས་ཁུལ་། |
m r2.6.1) (robot Mijenja: jv:Région ing Prancis |
||
Redak 195: | Redak 195: | ||
[[it:Regioni francesi]] |
[[it:Regioni francesi]] |
||
[[ja:フランスの地域圏]] |
[[ja:フランスの地域圏]] |
||
[[jv: |
[[jv:Région ing Prancis]] |
||
[[ka:საფრანგეთის რეგიონები]] |
[[ka:საფრანგეთის რეგიონები]] |
||
[[ko:프랑스의 레지옹]] |
[[ko:프랑스의 레지옹]] |
Inačica od 23. lipnja 2011. u 18:27
Ovaj članak je dio serije: Politička podjela Francuske |
---|
Pokrajinska razina |
Pokrajine |
a. Pokrajine kontinentalne Francuske |
b. Prekomorske pokrajine |
Razina departmana |
Departmani |
(uključujući Prekomorske departmane) |
Razina okruga |
Okruzi |
Kantonalna razina |
Kantoni |
Međuopćinska razina |
Urbane zajednice |
Aglomerizacijske zajednice |
Općinske zajednice |
Udruge novih aglomerizacija |
Općinska razina |
Općine |
Općinski okruzi |
Drugi |
Collectivités d'outre-mer |
Collectivité sui generis |
Pays d'outre-mer |
Territoire d'outre-mer |
Raspršeni otoci |
Otok Clipperton |
Francuska ima 26 pokrajina ili regija (régions, jednina région). To je najviša upravna jedinica u toj zemlji. Francuska ima 26 regija, 22 se nalaze u kontinentalnoj Francuskoj (jedna od njih, Korzika, je poprilično posebna teritorijalna zajednica), a 4 su prekomorske regije.
Pokrajine se dijele na departmane.
Jedna regija također predstavlja i više-manje određeno zemljopisno područje sa kulturnim i društvenim identitetom.
Uloga
Budući da je Francuskaunitarna država, regije nemaju vlastitu autonomiju. Regije imaju vlastita vijeća (conseil régional) koja raspolažu određenim dijelom nacionalnog proračuna, te se tim sredstvima služe u različite svrhe. Glavna uloga je ipak obrazovna, te se najveći dio tog novca ulaže u srednje obrazovanje.
U Francuskoj su kontroverzne teme mijenjanja statusa pokrajinama i povećanje njihove autonomije. Također se često govori i o spajanju, razdvajanju i sl. nekih regija, kao i o njihovom ukidanju, što se sigurno neće dogoditi u bliskoj budućnosti.[nedostaje izvor]
Povijest
Stare provincije za vrijeme kraljevine
Prije Francuske revolucije, 1789. godine, Kraljevina Francuska je bila podijeljena na provincije po feudalnom principu. Te provincije više manje odgovaraju nekim današnjim regijama. 1789. provincije su ukinute, a zemlja je podijeljena u 83 departmana.
Stvaranje modernih regija
Regije je kao gospodarske zajednice prvi zamislio Étienne Clémentel, te je 5. travnja 1919. osnovana regija Est (Nancy) koja je pokrivala Lorraine, Champagne-Ardenne i Alsace-Moselle. Te regije su udružene radi trgovačke suradnje, te su to zapravo bila udruženja trgovačkih komora kojima je upravljao regionalni odbor. U ovo prvo vrijeme su se stvorile još neke takve regije, te su često mijenjale svoj oblik.
Po tom modelu, u rujnu 1919. godine, osnovano je 19 "turističkih regija" povezanih po zemljopisnim, etnografskim, povijesnim i turističkim elementima.
Poslije Prvog svjetskog rata jačaju ideje regionalista koji su željeli stvoriti upravna područja veća od departmana. Ironično, takva podjela je stvorena za vrijeme Vichyske Francuske, kad je maršal Pétain, 19. travnja 1941. potpisao zakon kojime su neke stare francuske provincije reorganizirane, te u kojima su se nalazili departmani. Ovakva organizacija nije preživjela pad petanističkog režima, 1945. godine.
Za vrijeme Četvrte Republike je osmišljena podjela teritorija iznad departmanskog nivoa. 28. listopada 1956. godine, stvoren je plan podjele na 21 pokrajinu (Korzika je bila dio pokrajine Provansa-Alpe-Azurna obala). Uz nekoliko upravnih promjena u regijama idućih godina, 2. ožujka 1982. godine, donesen je zakon o decentralizaciji, te od tada pokrajine imaju svoj današnji izgled.
Kritike regija
Podjela regija iz 1950-ih je još uvijek kontroverzna. U departmanu Loire-Atlantique npr. postoji jaka želja za integraciju u pokrajinu Bretanju. Podjela povijesne Normandije na dvije regije (Gornju i Donju) ima velike kritike, te se jako dugo predlaže spajanje ta dva entiteta. Postoje podjele i na mnogo nižem nivou, npr. mnogi žele polovicu departmana Charente (zvanu i okcitanski ili limuzinski Charente) uključiti u regiju Limousin, a ne u regiju Poitou-Charentes.
Popis
- 22 pokrajine u kontinentalnoj Francuskoj :
1. Elzas (Alsace)
2. Akvitanija (Aquitaine)
3. Auvergne
4. Donja Normandija (Basse-Normandie)
5. Burgundija (Bourgogne)
6. Bretanja (Bretagne)
7. Centre
8. Champagne-Ardenne
9. Korzika (Corse)
10. Franche-Comté
11. Gornja Normandija (Haute-Normandie)
12. Île-de-France
13. Languedoc-Roussillon
14. Limousin
15. Lorraine
16. Pireneji-Jug (Midi-Pyrénées)
17. Nord-Pas-de-Calais
18. Regija Loire (Pays de la Loire)
19. Pikardija (Picardie)
20. Poitou-Charentes
21. Provansa-Alpe-Azurna obala (Provence-Alpes-Côte d'Azur)
22. Rona-Alpe (Rhône-Alpes)
- Korzika ima status teritorijalne zajednice (collectivité territoriale) koji je različit od statusa ostale 21 regije.
- Četiri prekomorske regije (koje također imaju i departmanski status) su:
NAPOMENA: Hrvatska su imena preuzeta iz pojmovnika Eurovoc.
Nacionalni institut za statistiku i gospodarske studije Francuske (Institut national de la statistique et des études économiques) (INSEE) dodjeljuje svakoj francuskoj regiji kôd po zemljopisnoj zoni :
Pogledajte također i slijedeće članke :
- Regije Francuske po broju stanovnika
- Regije Francuske po gustoći stanovništva
- Francuske regije po površini
Vanjske poveznice
- [1] : Stranica o razvoju francuskih pokrajina sa zemljopisnog i gospodarskog stajališta.
|
Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj. |