Portal:Francuska

Radovi u tijeku!

Jedan vrijedni suradnik upravo radi na ovom članku! Mole se ostali suradnici da NE UREĐUJU članak dok je ova obavijest prisutna. Koristite stranicu za razgovor ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom. Kada radovi budu gotovi predložak će ukloniti suradnik koji ga je postavio na članak! Predložak može svatko ukloniti ako 6 sati nije bilo promjena u članku i njegovoj stranici za razgovor.

Portal Francuske

Dobrodošli na portal Francuske na hrvatskoj wikipediji

Francuska Francuska ili službeno Francuska Republika (francuski: France ili République française) je europska zemlja čiji se kontinentalni dio nalazi u Zapadnoj Europi, a prekomorski dijelovi svuda po svijetu, uključujući Karibe, Sjevernu i Južnu Ameriku, Indijski i Tihi ocean i Antarktiku. U svom kontinentalnom dijelu graniči se sa Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Španjolskom i Andorom i ima morske izlaze na Atlantski ocean, Sjeverno more, La Manche i Sredozemno more. Francuska je demokratska, parlamentarna republika. Njeno je gospodarstvo šesto po veličini na svijetu, a ona je i četvrti najveći svjetski izvoznik, što čini zemlju vrlo razvijenom. Francuska je jedna od osnivačica Europske Unije i po veličini teritorija njezina najveća članica. Također je i jedna od osnivačica Ujedinjenih Naroda i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Uz to je i jedna od osam svjetski priznatih nuklearnih sila, kao i jedna od članica NATO saveza. uredi Više o Francuskoj...

Politička podjela uredi

Državni simboli uredi

Članci o regijama Francuske Alsace (Elzas) Aquitaine (Akvitanija) Auvergne Basse-Normandie (Donja Normandija) Bourgogne (Burgundija) Bretagne (Bretanja) Centre Champagne-Ardennes Corse (Korzika) Franche-Comté Haute-Normandie (Gornja Normandija) Île-de-France Languedoc-Roussillon Limousin Lorraine Midi-Pyrénées (Pireneji-Jug) Nord-Pas-de-Calais Pays de la Loire (Regija Loire) Picardie (Pikardija) Poitou-Charentes Provence-Alpes-Côte d'Azur (Provansa-Alpe-Azurna obala) Rhône-Alpes (Rona-Alpe) Prekomorski teritoriji Guadeloupe (Gvadalupa) Guyane (Francuska Gvajana) Martinique (Martinik) Réunion (Reunion) Mayotte Saint-Pierre-et-Miquelon (Sveti Petar i Mikelon) TAAF (Francuski južni i antarktički teritoriji) Wallis-et-Futuna (Wallis i Futuna) Polynésie française (Francuska Polinezija) Nouvelle-Calédonie (Nova Kaledonija) Clipperton Îles éparses (Raspršeni otoci) *hrvatski nazivi u zagradama

Zastava Francuske Grb Francuske Marseljeza

Izdvojeni članakuredi

Ivana Orleanska osvaja Orleans

Kao najveća zemlja u zapadnoj Europi, Francuska je dominirala u povijesti Europe još otkad su Franci osvojili ovu zemlju u 5. stoljeću. Njezina velika prirodna bogatstva i brojno stanovništvo omogućili su velikim vladarima, kao Karlu Velikom u 9. stoljeću, Luju XIV u 17. stoljeću i Napoleonu u 19. stoljeću, stvoriti moćna carstva koja su obuhvaćala velik dio Europe. Usprkos trima teškim ratovima s Njemačkom između 1870. i 1945., Francuska je izrasla u jednu od svjetskih velesila. Danas je Francuska vodeća članica Europske unije i jedna od najbogatijih zemalja svijeta.

Prvi stanovnici Francuske bili su plodni umjetnici. Prije više od 20.000 godina realističnim slikama životinja ukrašavali su spilje u Lascauxu i drugdje. Rezbarili su oblike životinjskih glava iz kosti, rogova i kamena. Početak pisane povijesti današnjeg teritorija Francuske nastupa pojavom Gala na njenom teritoriju. Ako bismo uzeli u obzir prvobitno ime ovog naroda, oni bi se danas u povjesnim knjigama zvali Keltima jer ih je grčki povjesničar još 517. godine prije nove ere tako imenovao. S druge strane Rimljani su im dali ime Gali, tako da je samo radi imena ovaj negdašnji veliki narod sada podijeljen na one koji su živjeli u današnjoj Francuskoj i one koji su živjeli na britanskim otocima.

Između 58. i 51. pr. Kr. rimska vojska predvođena Julijom Cezarom zauzela je Francusku. Nova provincija Galija bila je jedna od najbogatijih u carstvu. Cvjetala je trgovina, a Rimljani su gradili mnoge ceste i mostove. Uveli su i uzgoj vinove loze. Prošlo je bilo više od dva i pol stoljeća do trenutka kada su se Rimljani ohrabrili stupiti na teritorij naroda koji im je opljačkao prijestolnicu 390. prije nove ere, ali kada su prvi put tamo stupili više nisu otišli. Konačno osvajanje Francuske početo 121. prije nove ere završava tek Julije Cezar sedamdeset godina kasnije. Tijekom više od pet stoljeća Rimske vlasti Galija je bila romanizirana, ali nikad potpuno vjerna Rimu.

Prva pojava Franačkog naroda se javlja tijekom polovice 3. stoljeća kada se Rimsko Carstvo nalazi u dubokoj krizi. Oko 250. godine pljačkaška horda ovog naroda je prodrla u Španjolsku samo da bi se potom vratila u postojbinu koja se danas nalazi u Njemačkoj na istočnoj obali Rajne. Kako se Rimska unutrašnja situacija smirila dolaskom Aurelijana na vlast tako su se i Franci smirili živeći u neposrednoj blizini države od koje su tijekom sljedeća dva stoljeća upijali kulturu i vojnu doktrinu zahvaljujući savezništvu s moćnim carstvom.

Više o Povijesti Francuske...

Izabrana fotografijauredi

Loue

Nacionalni prirodni rezervat u Pirinejima.

Arhiva izabranih slika‎