Firuzabad: razlika između inačica

Koordinate: 28°51′N 52°32′E / 28.850°N 52.533°E / 28.850; 52.533
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 214: Redak 214:
[[Kategorija:Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Partsko Carstvo]]
[[Kategorija:Partsko Carstvo]]
[[Kategorija:Sasanidsko Perzijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Drevni iranski gradovi]]
[[Kategorija:Drevni iranski gradovi]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iranu]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iranu]]

Inačica od 2. srpnja 2011. u 10:59

Firuzabad
اردشيرخوره
Ostaci iwana (nadsvođene dvorane) iz sasanidskog doba u Firuzabadu
Ostaci iwana (nadsvođene dvorane) iz sasanidskog doba u Firuzabadu
Ostaci iwana (nadsvođene dvorane) iz sasanidskog doba u Firuzabadu
Koordinate: 28°51′N 52°32′E / 28.850°N 52.533°E / 28.850; 52.533
Država Iran
Pokrajina Fars
Visina 1.331 m
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 67.909
Vremenska zona IRST (Standardno iransko vrijeme) (UTC+3:30)
 - Ljeto (DST) IRDT (UTC+4:30)

Firuzabad (sasanidski srednjoperz. Ardašir Hureh: اردشيرخوره; „Ardaširova slava“, arap. فيروزآباد; Fīrūzābād) je grad koji se nalazi u provinciji Fars odnosno 110 km južno od Širaza u modernom Iranu. Smješten je na plodnoj ravnici bogatoj vodom i okruženoj planinama. Grad je u 3. stoljeću dao podići sasanidski veliki kralj Ardašir I., na mjestu njegove pobjede nad Artabanom IV., posljednjim kraljem suparničke iranske dinastije Parta. Arheološki nalazi pokazuju kako je grad bio naseljen mnogo prije sasanidsko doba[1]. Prema popisu iz 2005. godine grad je imao 67.909 stanovnika[2].

Povijest

Grad Gur

U ahemenidsko doba na mjestu današnjeg Firuzabada nalazio se antički grad Gur, koji je uništen u osvajanjima Aleksandra Makedonskog. Navodno je Aleksandar dao preusmjeriti obližnju rijeku prema gradu koji je bio smješten u dolini što je poplavilo Gur i stvorilo jezero koje se tu nalazilo punih 500 godina[3], odnosno dok sasanidski kralj Ardašir I. nije dao prokopati tunel za odvod i tako ispraznio korito jezera.

Grad Ardašir Hureh

Na mjestu drevnog grada Gura, osnivač Sasanidskog carstva Ardašir I. dao je sagraditi novi glavni grad, koji je bio poznat pod nazivima Khor Ardašir, Ardašir Hureh, te Šari Gur. Grad je imao kružni tlocrt, tako precizan da je perzijski povjesničar Ibn Balkhi napisao kako je „građen uz pomoć kompasa“. Oko gradskih zidina protezao se jarak promjera 2 km, odnosno 50 metara širine. Pristup se vršio sa četiri gradskih vrata; Hormuz vratima na sjeveru, Ardašir vratima na jugu, Mitra vratima na istoku, te Bahram vratima na jugu. Kraljevski dijelovi grada nalaze se na središnjem dijelu u obliku kruga promjera oko 900 m. U samom središtu grada nalazio se zoroastrijski hram vatre od 30 m visine i spiralnog oblika s četverokutnim tlocrtom, koji se smatra arhitektonskim prethodnikom Velikoj Džamiji u Samari.

Grad Firuzabad

Nakon pada Sasanidskog carstva, grad je teško stradao u islamskim osvajanjima. Ipak, njegov značaj opet je porastao nakon što je Azud al-Davla iz dinastije Dajlamita počeo rabiti grad kao svoju rezidenciju. U to vrijeme najstariji naziv grada „Gur“ gotovo je iščezao u korist novog imena (Firuzabada). Prema jednoj teoriji, na perzijskom jeziku riječ gur znači „grob“, pa je kralj Azud al-Davla odlučio promijeniti to neugledno ime u Peroz-abad što znači „Grad pobjede“. Od tada su od tog naziva proizišle mnoge inačice imena, među kojima je i Firuzabad (Fīrūzābād). Nakon Makedonaca i Arapa, grad je svoje treće razaranje doživio pred Mongolima zbog čega je u 14. stoljeću bio gotovo potpuno napušten. Grad danas broji oko 70.000 stanovnika.

Dvorac Galeh Dohtar

Na strmim planinskim padinama oko šest kilometara sjeverno od grada nalazi se sasanidski dvorac Galeh Dohtar koji je dao izgraditi veliki kralj Ardašir I. Građevina je imala moćne fortifikacije, dok se kraljeva palača sastojala od brojnih nadsvođenih dvorana i kupola, karakterističnih za iransku arhitekturu tog doba. Građena je uglavnom od kamena i morta, dok su zidovi imali prevlake od žbuke koje su davale gladak i elegantan izgled, a pretpostavlja se kako su bile i oslikani ornamentima i crtežima. Neposredno ispod dvorca nalaze se i ruševine sasanidskog mosta.

Galerija

Poveznice

Izvori

Vanjske poveznice