Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
ispravak
ispravak
Redak 12: Redak 12:
== Literatura ==
== Literatura ==


* Stjepan Krasić, Dominikanski samostan u Dubrovniku, Dubrovnik: domiikanski samostan sv. Dominika, 2002, 135 str. (vodič)
* Stjepan Krasić, Dominikanski samostan u Dubrovniku, Dubrovnik: dominikanski samostan sv. Dominika, 2002, 135 str. (vodič)
* Frano Kovačević, Dominikanski samostan: povijesno-kulturni i umjetnički spomenik grada Dubrovnika, Dubrovnik, 1956. (vodič)
* Frano Kovačević, Dominikanski samostan: povijesno-kulturni i umjetnički spomenik grada Dubrovnika, Dubrovnik, 1956. (vodič)
* Robin Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006.
* Robin Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006.
* Serafin Marija Crijević (Seraphinus Maria Cerva), Bibliotheca Ragusina in qua Ragusini scriptores eorumque gesta et scripta recensentur, 4 sveska, izd. Stjepan Krasić, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1975-1980.
* Serafin Marija Crijević (Seraphinus Maria Cerva), Bibliotheca Ragusina in qua Ragusini scriptores eorumque gesta et scripta recensentur, 4 sveska, izd. Stjepan Krasić, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1975.-1980.


== Galerija ==
== Galerija ==

Inačica od 6. srpnja 2011. u 23:08

Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku

Dominikanski samostan i crkva su vjerski objekti u gradu Dubrovniku.

Povijest

Nalazi se u istočnom dijelu starog dijela grada uz gradske zidine. Dominikanci su osnovali samostan u Dubrovniku 1225. godine. Gradnja je završena tek u 14. stoljeću u kompleksu s velikom crkvom. Crkva je jedna od najvećih gotičkih građevina na istočnoj obali Jadrana. Nacrte je izradio Michelozzo di Bartolomeo, a gradnju su vodili dubrovački majstori Utešimović, Radomanović i dr. Južni portal izradio je kipar Bonino da Milano 1419. godine. Ističe se gotičko-renesansni klaustar, lukovi klaustara zatvaraju trifore s rozetama. U dvorištu je raskošni kameni bunar. Zvonik je započeo graditi majstor Checo iz talijanskog grada Monopolija 1390. godine, ali je dovršen tek u 18. stoljeću. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i 217 inkunabula, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: Lovre Dobričevića, Mihajla Hamzića i Nikole Božidarevića, veliko oslikano raspelo venecijanskog slikara Paola Veneziana iz 14. stoljeća i oltarnu palu "sv. Magdalena", rad slavnog talijanskog slikara Tiziana iz 1550. godine.

Poznate osobe

Poznati dominikanci koji su živjeli i djelovali u ovom samostanu.

Literatura

  • Stjepan Krasić, Dominikanski samostan u Dubrovniku, Dubrovnik: dominikanski samostan sv. Dominika, 2002, 135 str. (vodič)
  • Frano Kovačević, Dominikanski samostan: povijesno-kulturni i umjetnički spomenik grada Dubrovnika, Dubrovnik, 1956. (vodič)
  • Robin Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006.
  • Serafin Marija Crijević (Seraphinus Maria Cerva), Bibliotheca Ragusina in qua Ragusini scriptores eorumque gesta et scripta recensentur, 4 sveska, izd. Stjepan Krasić, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1975.-1980.

Galerija

v • r • u
Samostani u Republici Hrvatskoj
Katolički
Zagreb (Trnovčica)
Bol (Brač) • Čiovo • Dubrovnik • Korčula • Gruž • Rijeka • Split • Stari Grad (Hvar) • Šibenik • Trogir • Zagreb (Borongaj • Pešćenica)
Dubrovnik • Karlobag • Osijek • Rijeka • Split (Pojišan) • Topusko • Varaždin • Zagreb (Donja Dubrava • Gornja Dubrava)
Cres • Molve • Novi Marof • Sisak • Pula (2) • Vinkovci (2) • Split (Sv. Frane) • Šibenik • Vis • Zagreb (Sveti Duh)
Brištane • Imotski • Karin • Knin • Makarska • Omiš • Sinj • Split (Dobri • Trstenik) • Sumartin • Šibenik (Šubićevac) • Visovac • Zagreb (Donji Grad) • Zaostrog • Živogošće
Cavtat • Crikvenica • Dubrovnik • Hvar • Kampor (Rab) • Košljun (Krk) • Kraj (Pašman) • Krapanj • Kuna (Pelješac) • Nerezine • Orebić • Pazin • Pridvorje • Pula (1 • 2) • Rijeka • Rovinj • Rožat • Split (Poljud) • Trogir • Zadar (Sveti Frane • Voštarnica)
Cernik • Čakovec • Bjelovar • Ilok • Jastrebarsko • Karlovac • Kloštar Ivanić • Koprivnica • Krapina • Našice • Osijek (Tvrđa) • Požega • Rijeka (Trsat) • Samobor • Slavonski Brod • Varaždin • Virovitica • Vukovar • Zagreb (Kaptol • Siget)
Badija (kod Korčule) • Slano • Zagreb (Dubrava)
Zagreb (Podsused )
Belišće • Galovac • Glavotok (Krk) • Kloštar Podravski • Kotari (kraj Samobora) • Punat (Krk) • Martinšćica (Cres) • Ogulin • Osor • Porat (Krk) • Split • Zadar (2) • Zaglav (Dugi Otok) • Zagreb (Ksaver • Odra)
Gospić • Krk • Split • Zagreb (Remete)
Zagreb (Blato)
Lepoglava • Kamensko • Svetice (kod Ozlja) • Sv. Petar u Šumi • Križevci (sv. Ana) • Križevci (u utvrdi) • Mikleuška • Plitvička jezera • Hrvatska Dubica • Bjelovar • Novi Vinodolski • Sveta Jelena kod Čakovca (srušen) • Zagreb (Remete - nekad su upravljali) • Petrova gora (vrh Veliki Petrovac) • Vinjerac (s crkvom sv. Marka) • Zmajevac • Galevac • Podgarić (Bela Crkva)
Pravoslavni
Dragović • Gomirje • Komogovina • Krka • Krupa • Lepavina • Sv. Lazarica • Orahovica • Sv. Nedjelje • Sv. Petke • Sv. Vasilija Ostroškog
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dominikanski_samostan_i_crkva_u_Dubrovniku&oldid=2994649"