Pahulja: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{reflist}} +{{izvori}}) |
m r2.7.1) (robot Dodaje: da:Snefnug |
||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
[[cs:Sněhová vločka]] |
[[cs:Sněhová vločka]] |
||
[[da:Snefnug]] |
|||
[[de:Flocke]] |
[[de:Flocke]] |
||
[[en:Snowflake]] |
[[en:Snowflake]] |
||
Inačica od 10. srpnja 2011. u 10:58
Pahulja je kristal leda, oblik čvrstog agregatnog stanja vode. Ukoliko pahulje nastaju iz otopine proces se naziva flokulacija. Ukoliko kondenziraju riječ je o zgrušavanju.
U 17. stoljeću, filozof i znanstvenik René Descartes, napisao je traktat o pahuljama kao i Johannes Kepler. Oba su utvrdili, da kristali leda imaju približan oblik šesterokuta. Međutim, nisu savršeno simetrične.
Američki znanstvenik Wilson Bentley utvrdio je, da je svaka pahulja jedinstvena i ima svoj poseban oblik [1], koji ovisi o temperaturi na kojoj je nastala. [2] Na primjer, pahulje pri temperaturi od -2 °C imaju neobičan trokutasti oblik. [3] Najljepše oblike imaju kada kristali leda brzo izrastu, npr. pri prolasku vodenih kapljica kroz olujni oblak. [4]
Najveća izmjerena pahulja pala je 1887. godine u Montani (SAD), bila je široka 38 cm. [5]
Galerija
Izbor iz fotografija, koje je uslikao Wilson Bentley (1865. – 1931.):
Izvori
- ↑ Moore, Leonard: Dječja enciklopedija prirode, Stvarnost Zagreb 1985.
- ↑ Klesius, Michael (2007), "The Mystery of Snowflakes", National Geographic 211 (1): 20, ISSN 0027-9358
- ↑ http://www.its.caltech.edu/~atomic/snowcrystals/class/class.htm
- ↑ Taylor, Charles, Pople Stephen: Oxford: Čudesni svijet znanosti, Sysprint, Zagreb 1999.
- ↑ http://www.nytimes.com/2007/03/20/science/20snow.html?_r=1