Splitsko-makarska nadbiskupija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Tomec (razgovor | doprinosi)
1.380 edits
Tomec (razgovor | doprinosi)
1.380 edits
Nema sažetka uređivanja
Redak 122: Redak 122:
*# [[Gandino Splićanin]] ([[1136]].-[[1158]].)
*# [[Gandino Splićanin]] ([[1136]].-[[1158]].)
*# [[Absalom]] ([[1159]].-[[1161]].)
*# [[Absalom]] ([[1159]].-[[1161]].)
*# [[Petar VI., splitski nadbiskup|Petar VI.]] ([[1161]].-[[1165]].)
*# [[Petar VI., splitski nadbiskup|Petar VI.]] ([[1161.]]-[[1165.]])
*# [[Albert kardinal de Mora]] ([[1166]].)
*# [[Albert kardinal de Mora]] ([[1166.]])
*# [[Gerardo Veronski]] ([[1167]].-[[1175]].)
*# [[Gerardo Veronski]] ([[1167.]]-[[1175.]])
*# [[sveti Rajnerije|sv. Rajnerije Mučenik]] ([[1175]].-[[1180]].)
*# [[sveti Rajnerije|sv. Rajnerije mučenik]] ([[1175.]]-[[1180.]])
*# [[Petar VII. Ugrin]] ([[1185]].-[[1187]].)
*# [[Petar VII. Ugrin]] ([[1185.]]-[[1187.]])
*# [[Petar VIII.]] ([[1188]].-[[1196]].)
*# [[Petar VIII.]] ([[1188.]]-[[1196.]])
*# [[Bernard I. iz Perugie]] ([[1198]].-[[1217]].)
*# [[Bernard I. iz Perugie]] ([[1198.]]-[[1217.]])
*# [[Slavič]] ([[1217.]]-[[1219.]])
*# [[Slavić]] ([[1217.]]-[[1219.]])
*# [[Guncel]] ([[1221.]]-[[1242.]])
*# [[Guncel]] ([[1221.]]-[[1242.]])
*# [[Stjepan Babonić|Stjepan (II.) Babonić]], bl. ([[1242.]]-[[1243.]])
*# [[Stjepan Babonić|Stjepan (II.) Babonić]], bl. ([[1242.]]-[[1243.]])

Inačica od 14. srpnja 2011. u 15:43

Splitsko-makarska nadbiskupija
Područje
Statistika
Površina 4.088 km2
Podatci
Obred rimski
Osnovana 3. stoljeće

kao Salonitanska biskupija

Uzdignuće od 7. stoljeća Splitska nadbiskupija (splitski nadbiskup je primas Dalmacije i cijele Hrvatske)
27. srpnja 1969.
Podređene jedinice Dubrovačka biskupija

Hvarsko-bračko-viška biskupija
Kotorska biskupija
Šibenska biskupija

Vodstvo
Biskup nadbiskup Marin Barišić
Ostalo
Službene stranice Splitsko-makarska nadbiskupija
Stanje od 18. travnja 2006.

Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Makarskensis) je rimokatolička metropolitanska nadbiskupija, utemeljena oko 640. sa sjedištem u Splitu; nasljednica ranokršćanske biskupije u Saloni. Splitskoj metropoliji je od davnih vremena tradicionalno pripadao primat nad ostalim hrvatskim biskupijama izražen kroz naslov primasa (Dalmatiae ac Totius Croatiae primas) koji su do 19. stoljeća nosili splitski nadbiskupi.[1]

Sufraganske biskupije su joj Šibenska, Hvarsko-bračko-viška, Dubrovačka i Kotorska biskupija.

Današnji nadbiskup je Marin Barišić.

Povijest

Uspostavljena je u 3. stoljeću kao Salonitanska biskupija.

Nakon razaranja rimske Salone 641. godine, izbjeglo stanovništvo naseljava se u obližnjoj Dioklecijanovoj palači, gdje nastaje grad Split s katedralom posvećenoj Uznesenju Marijinu, a prvi nadbiskup bio je, prema tradiciji, Ivan Ravenjanin, koji je prema pisanju Tome Arhiđakona, obilazio krajeve Dalmacije i Hrvatske i poganskim Hrvatima navještao kršćansku vjeru.[2] U katedralu se u 7. stoljeću prenose relikvije salonitanskog biskupa mučenika iz 304. godine, svetog Dujma, te svetog Anastazija, Staša, koji postaju zaštitnicima i suzaštitnicima grada Splita.

Odlukama splitskih crkvenih sabora 925. i 928. koje je potvrdio papa, splitski biskup uzvišen je na čast nadbiskupa i metropolita kojemu su bile podređene sve biskupije na području tadašnje Dalmacije i Hrvatske, od Kotora na istoku do Osora na zapadu.[3] Osnivanjem Dubrovačke metropolije (1120.), Zadarske (1154.) te osnutkom Zagrebačke biskupije (1094.) uključene u sastav mađarske metropolije, suzio se teritorij splitske metropolije na središnju Dalmaciju i unutrašnjost do Gvozda.

Splitska je nadbiskupija održavala bliske odnose s hrvatskim knezovima i kraljevima koji su je obilato darivali posjedima. Tako je knez Trpimir I. darovao splitskoj Crkvi crkvicu sv. Jurja na Putalju, što je zabilježeno u tzv. Trpimirovoj darovnici.[4]

Tijekom 13. stoljeća splitski nadbiskup postaje primas Dalmacije i cijele Hrvatske (primas Dalmatiae et totiusque Croatia). Prvi je taj naslov, koliko je poznato, nosio Bernard I. (1199.-1217.), a naslov se u rečenom obliku ustalio u 17. stoljeću.[5]

U vrijeme osmanlijske opasnosti, osobito se istaknuo nadbiskup Bernard II. Zanne (1503.-1514.) koji je održao govor protiv Turaka na V. Lateranskom koncilu 1512. godine, pozivajući europske vladare na pružanje pomoći Hrvatskoj.[6] Za obnovu crkvenog života u Splitu i Dalmaciji najviše je učinio nadbiskup Stjepan I. Cosmi (1678.-1707.) koji je, između ostalog, u Splitu osnovao Nadbiskupsko sjemenište (1700.), a posvetio je i brigu očuvanju glagoljskog bogoslužja.[7]

Padom Mletačke Republike 1797., Dalmacija se našla u sastavu Austrije gdje je, uz kraći prekid, ostala do propasti Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine. Dana 30. lipnja 1828., papinom bulom Locum Beati Petri, a intervencijom austro-ugarskog cara, status splitske nadbiskupije snižen je na status biskupije, a ista je uključena u Zadarsku crkvenu pokrajinu i združena s Makarskom biskupijom. Njeno je područje prošireno primorskim dijelom ukinute Trogirske biskupije.[8]

Dana 27. srpnja 1969. godine papa Pavao VI. ponovno je bulom Qui vicariam, za vrijeme biskupa Frane Franića, uzdignuo splitsku biskupiju na rang nadbiskupije i metropolije te joj kao sufraganske dodijelio šibensku, hvarsku, dubrovačku i kotorsku biskupiju.[9]

Uprava

Splitska katedrala

Splitsko-makarska nadbiskupija prostire se na površini od 4.088 km2 te ima oko 400.000 vjernika. U crkvenopravnom pogledu splitsko-makarska nadbiskupija je metropolija kojoj su podložene 4 biskupije (šibenska, hvarska, dubrovačka i kotorska). Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu splitsko-makarska nadbiskupija sastoji se, u užem smislu, od 12 dekanata sa 183 župe :

Popis biskupa i nadbiskupa

Popis salonitanskih biskupa [10]

Sveti Dujam

Popis splitskih biskupa i nadbiskupa

Popis splitsko-makarskih biskupa

Popis splitsko-makarskih nadbiskupa

Vidi još

Bilješke

  1. ↑ Kovačić, Slavko, str. 10.-11.
  2. ↑ Hrvatska opća enciklopedija, str. 146.
  3. ↑ Hrvatska opća enciklopedija, str. 147.
  4. ↑ Goldstein, I., str. 197.
  5. ↑ Hrvatska opća enciklopedija, str. 147.
  6. ↑ Kovačić, Slavko, Salonitansko-splitska Crkva, povijesni pregled, str. 13.
  7. ↑ Kovačić, Slavko, Salonitansko-splitska Crkva, povijesni pregled, str. 14.
  8. ↑ Hrvatska opća enciklopedija, str. 147.
  9. ↑ Kovačić, Slavko, Salonitansko-splitska Crkva, povijesni pregled, str. 19.
  10. ↑ Archive.org don Fr. Bnlić i dr. J. Bervaldi: Kronotaksa solinskih biskupa : uz dodatak: Kronotaksa spljetskih nadbiskupa, od razorenja Solina do polovice XI. v." (pretisak iz Bogoslovske smotre, Zagreb, god. 1912. I.— IV. sv. god. 1913. 1.-II.sv.)
  11. ↑ Dom kulture Josip Dukić, Don Frane Bulić i sv. Domnio (Dujam), Solinska kronika, str. 19
  12. ↑ Splitska nadbiskupija Salona
  13. ↑ Hrvatska revija Mirko Sardelić: Pustinja Blaca, br.2/2010.
  14. ↑ Katolici na internetu Pashazije Radbertus, opat

Literatura

  • Goldstein, Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb, 1995. ISBN 953-175-043-2
  • Hrvatska opća enciklopedija, sv. X, LZMK, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0
  • Kovačić, Slavko, Salonitansko-splitska Crkva, povijesni pregled, Split, 1999.

Vanjske poveznice


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Splitsko-makarska_nadbiskupija&oldid=3006357"