Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
134.728 edits
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:ICTY 2006-01-16.jpg|mini|250px|Zgrada]]'''Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije''' (eng. ''International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia'', '''ICTY''') sa sjedištem u [[Haag]]u, osnovan je [[25. svibnja]] [[1993]]. od strane Vijeća sigurnosti [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].
[[Datoteka:ICTY 2006-01-16.jpg|mini|250px|Zgrada]]'''Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije''' (eng. ''International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia'', '''ICTY''') sa sjedištem u [[Haag]]u, osnovan je [[25. svibnja]] [[1993]]. od strane Vijeća sigurnosti [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].


Pred njim je, uglavnom po zapovjednoj odgovornosti, optuženo 145{{fact}} ljudi, od kojih je samo [[Goran Hadžić]] i danas na slobodi.
Pred njim je, uglavnom po zapovjednoj odgovornosti, optuženo 145{{fact}} ljudi, od kojih je posljednji uhićen [[Goran Hadžić]], [[20. srpnja]] [[2011.]]


== Kritika ==
== Kritika ==

Inačica od 20. srpnja 2011. u 12:53

Zgrada

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) sa sjedištem u Haagu, osnovan je 25. svibnja 1993. od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Pred njim je, uglavnom po zapovjednoj odgovornosti, optuženo 145[nedostaje izvor] ljudi, od kojih je posljednji uhićen Goran Hadžić, 20. srpnja 2011.

Kritika

  • Grčki sveučilišni profesor prava Konstantinos D. Magliveras navodi da Tribunal djeluje po vlastitim pravilima po vlastitim izboru bez nezavisnog nadzora. Premda je tužitelj organ Međunarodnog suda, posjeduje dominantnu ulogu u postupku. Izjave tajnih svjedoka, priznaju su kao valjan dokaz.
  • Njemački sveučilišni profesor Norman Paech kritizira, da se tribunal politicki instrumentaliziran[1].
  • Tribunal se ne bavi ratnim zločinima počinjenim od strane drugih država [2][3]
  • Visoki troskovi suda. Proračun tribunala za 2004 i 2005 bio je 271.854.600 $ (trenutno 306 milijuna dolara). Trošak snose svi članovi UN-a.
  • Dugogošinja trajanja suđenja.
  • Sud može pogoršavati napetosti i štetiti pomirenju.[1]

Vidi

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Izvori

  1. ↑ a b Sinn und Missbrauch internationaler Gerichtsbarkeit, AG Friedensforschung an der Uni Kassel Pogreška u citiranju: nevaljala <ref> oznaka; ime "paech" definirano više puta s različitim sadržajem
  2. ↑ Paolo Benvenuti: The ICTY Prosecutor and the Review of the NATO Bombing Campaign against the Federal Republic of Yugoslavia, EJIL (2001) Vol. 12 No. 3, 503-529
  3. ↑ Avner Gidron & Claudio Cordone: Faut-il juger l'OTAN? Le Monde Diplomatique, Juli 2000
Nedovršeni članak Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije koji govori o pravu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Međunarodni_sud_za_ratne_zločine_počinjene_na_području_bivše_Jugoslavije&oldid=3014336"