Burkina Faso: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Mijenja: nah:Burquina Faso
Idioma-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.6.3) (robot Dodaje: kaa:Burkina Faso
Redak 149: Redak 149:
[[jv:Burkina Faso]]
[[jv:Burkina Faso]]
[[ka:ბურკინა-ფასო]]
[[ka:ბურკინა-ფასო]]
[[kaa:Burkina Faso]]
[[kg:Burkina Faso]]
[[kg:Burkina Faso]]
[[kk:Буркина-Фасо]]
[[kk:Буркина-Фасо]]

Inačica od 23. srpnja 2011. u 11:50

Burkina Faso
Burkina Faso
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Unité, Progrès, Justice (francuski: Jedinstvo, napredak, pravda)
Himna
Une Seule Nuit
Položaj Burkine Faso
Glavni grad Ouagadougou
Službeni jezik francuski
Državni vrh
 - Predsjednik Blaise Compaoré
 - Predsjednik Vlade Tertius Zongo
Neovisnost Od Francuske
5. kolovoza 1960.
Površina 72. po veličini
 - ukupno 274.200 km2
 - % vode 0,1 %
Stanovništvo 63. po veličini
 - ukupno (2005) 13.925.313
 - gustoća 51/km2
Valuta CFA franak (100 centima)
Pozivni broj 226
Vremenska zona UTC +0
Internetski nastavak .bf

Burkina Faso je država u zapadnoj Africi bez izlaza na more. Graniči s Malijem na zapadu i sjeveru, Nigerom na istoku te Togom, Beninom, Ganom i Bjelokosnom Obalom na jugu. Do 1984. zvala se Gornja Volta po rijekama Crnoj, Bijeloj i Crvenoj Volti (danas Mouhoun, Nakambé i Nazinon) koje protječu kroz zemlju. Sadašnje ime na najzastupljenijim domaćim jezicima Mossi i Dioula znači "zemlja uspravnih ljudi".

Burkina Faso je među najsiromašnijim zemljama svijeta. Velik broj stanovnika Burkine bio je zaposlen u njenim južnim susjedima, osobito u Bjelokosnoj Obali, ali njihova je prisutnost pridonijela političkoj nestabilnosti krajem devedesetih. Gospodarstvo se temelji na izvozu pamuka i doznakama iz inozemstva. BDP je u 2004. bio oko 1.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.Zemlju je do neovisnosti doveo Maurice Yaméogo.

Povijest

Područje današnje Burkine Faso naseljeno je bilo od 14000.g. do 5000.g. pr.n.e. plemenima lovaca-sakupljača, a ostaci njihovih alata i oružja za lov pronašao je u sjeverozapadnom dijelu države 1973.g. istraživač Simran Nijjar. Naselja zemljoradnika datiraju iz vremena 3600.g. i 2600.g. pr.n.e., a istraživanja pokazuju da su to bila stalna naselja. Upotreba željeza, keramike i ukrašenog drva razvila se između 1500.g. i 1000.g. pr.n.e., u isto vrijeme kada i zanimanje za duhovne teme što pokazuju ostaci grobova.

Ostaci etničke grupe Dogona, nađeni su na sjeveru i sjeverozapadu zemlje, a smatra se da su područje napustili između 15. i 17. stoljeća. U središnjem dijelu današnje države nalazila su se brojna kraljevstva naroda Mossi, od kojih su najmoćnija bila Wagadogo (Ouagadougou) i Yatenga, nastala najvjerojatnije sredinom 16. stoljeća.

Područje je bilo interes francuskih i engleskih kolonijalnih osvajača. Francuzi su osvojili kraljevstvo Ouagadougou 1896. i ono je postalo francuski protektorat, a područja zapadno i istočno su došla pod francusku kontrolu 1897. nakon borbi i potiskivanja vojske Samori Turea. Do 1898. područje današnje Burkine Faso bilo je nominalno pod kontrolom francuza, iako su mnoga manja područja bila nesigurna. Sporazumom od 14. lipnja 1898. francuzi i englezi su povukli granice kolonija i tako prekinule povremene sukobe. Francuzi se još sljedeći pet godina ratovali protiv lokalnih vladara na tom području. Godine 1904.g. područje porječja rijeke Volte priključeno je koloniji Gornji Senegal i Niger, nastaloj reorganizacijom kolonija u sklopu Francuske Zapadne Afrike. Središte kolonije je postao Bamako.

Unovačeni vojnici sa toga područja sudjelovali su na europskoj fronti u prvom svjetskom ratu. Između 1915. i 1916. na zapadnom području današnje Burkine Faso i graničnim istočnim dijelovima današnjeg Malija nastao je protukolonijalni vojni ustanak (Volta-Bani rat) koji su francuzi ugušili tek nakon što su poslali najveću vojnu ekspediciju u svojoj povijesti.

Francuska Gornja Volta osnovana je 1. ožujka 1919.g. zbog bojazni od ponovnog oružanog ustanka (uslijed lošeg ekonomskog stanja), te je tako današnja Burkina Faso odvojena od Gornjeg Senegala i Nigera. Gornja Volta dana 5. rujna 1932. zbog neuspjeha ekonomskih reformi podijeljena je između Bjelokosne Obale, Francuskog Sudana i Nigera. Nakon drugog svjetskog rata ova odluka je poništena, te je 4. rujna 1947. ponovno zaživjela u svojim starim granicama, kao dio Francuske Unije. Dana 11. prosinca 1958. kolonija je stekla samoupravu i osnovana je Republika Gornja Volta, a potpuno neovisnost je postigla 1960.g. Država je preimenovana 4. kolovoza 1984.g.

Politička podjela

Regije Burkine Faso.
Regije Burkine Faso.

Burkina Faso je podijeljena u 13 regija, 44 pokrajine i 301 departman. Regije su:

Stanovništvo

Ekonomija

Burkina Faso ima jedan od najmanjih [Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku u svijetu. Poljoprivredom se bavi oko 80% radne snage, uglavnom stočarstvom, dok na jugu i jugozapadu zemlje uzgajaju se kulture riže, pamuka, kikirikija. Zbog velike nezaposlenosti brojno stanovništvo iseljava iz zemlje, te se npr. smatra da je u Bjelokosnu Obalu iselilo i živi oko tri mlijuna stanovika. U zemlji postoje i rudnici bakra, željeza, mangana i zlata.

Promet

Burkina Faso ima dvije međunarodne zračne luke kod gradova Ouagadougou i Bobo-Dioulasso, te brojna manje zračne luke. U Burkini Faso izgrađeno je ukupno 622km željezničke pruge koja polazi od grada Kaya i povezuje gradove Bobo-Dioulasso i Ouagadougou u Burkini Faso sa lukom Abidjan u Bjelokosnoj Obali.

Nedovršeni članak Burkina Faso koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.