Švapsko vojvodstvo: razlika između inačica
m Švapsko vojvodstvo premješteno na Razgovor:Švapsko vojvodstvo: ns |
gotovo |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Švapsko vojvodstvo''' (njemački:''Herzogtum Schwaben'' , latinski : ''Ducatus Allemaniæ'') je bilo jedno od 5 |
[[Datoteka:Alamannien_Hochburgund_ca_1000.png|mini|200px|Švasko Vojvodstvo na slici (žuto)]]'''Švapsko vojvodstvo''' (njemački:''Herzogtum Schwaben'' , latinski : ''Ducatus Allemaniæ'') je bilo jedno od 5 vojvodstava unutar srednjevjekovne Njemačke. Često je bilo nazivano ''Alemanijom'' u razvijenom srednjem vijeku. Njegovi vojvode su općenito bili među najmoćnijim ljudima Svetog Rimskog carstva.Najpoznatija dinastija koja je vladala bili su [[Hohenstaufen]]ovci koji su bili i carevi Svetog Rimskog carstva. Ime je dobila po [[Svevi|Svevima]], starom germanskom plemenu. Raspalo se nakon smrti Konradina, zadnjeg vojvode iz dinastije Hohenstaufen iako je [[Rudolf I., njemački kralj|Rudolf I. Habsburški]] nastojao ga oživiti krajem 13. stoljeća pod vlašću Habsburga. |
||
S padom moći [[Istočna Franačka|Istočne Franačke]], [[Zähringer]] se činio spremnim kao lokalni nasljednik moć u jugozapadnoj Njemačkoj i sjeverozapadu Kraljevine Arles. S osnivanjem grada Berna godine 1191, [[Berthold V.]] , vojvoda od Zähringera ukazuje na jedno od središta moći Zähringera. Istok [[Švicarska jura|Jure]] i zapad rijeke [[Reuss]] su bili opisivani kao “Manje Vojvodstvo” Burgundija (''Burgundia Minor'', ''klein Burgund'') a sama županija Bern je bila poznata kao “zemaljsko vojvodstvo” (Landgrafschaft) Burgundije. Sveudilj, Berthold je umro bez nasljednika. Car [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrih II.]] je proglasio godine 1218. Bern Slobodnim carskim gradom. Bertholdova smrt bez nasljednika je značila potpuni raspad jugozapadne Njemačke. Taj raspad je išao na ruku razvoju Švicarske i Burgundije. Shodno tomu Bern se 1353 pridružio Švicarskoj federaciji. |
|||
[[Kategorija:Švapska]] |
|||
[[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] |
|||
[[Kategorija:Povijest Francuske]] |
|||
[[Kategorija:Povijest Švicarske]] |
|||
[[Kategorija:Povijest Italije]] |
|||
<!-- interwiki --> |
|||
[[als:Herzogtum Schwaben]] |
[[als:Herzogtum Schwaben]] |
||
[[de:Herzogtum Schwaben]] |
[[de:Herzogtum Schwaben]] |
||
Inačica od 24. srpnja 2011. u 16:58
Švapsko vojvodstvo (njemački:Herzogtum Schwaben , latinski : Ducatus Allemaniæ) je bilo jedno od 5 vojvodstava unutar srednjevjekovne Njemačke. Često je bilo nazivano Alemanijom u razvijenom srednjem vijeku. Njegovi vojvode su općenito bili među najmoćnijim ljudima Svetog Rimskog carstva.Najpoznatija dinastija koja je vladala bili su Hohenstaufenovci koji su bili i carevi Svetog Rimskog carstva. Ime je dobila po Svevima, starom germanskom plemenu. Raspalo se nakon smrti Konradina, zadnjeg vojvode iz dinastije Hohenstaufen iako je Rudolf I. Habsburški nastojao ga oživiti krajem 13. stoljeća pod vlašću Habsburga.
S padom moći Istočne Franačke, Zähringer se činio spremnim kao lokalni nasljednik moć u jugozapadnoj Njemačkoj i sjeverozapadu Kraljevine Arles. S osnivanjem grada Berna godine 1191, Berthold V. , vojvoda od Zähringera ukazuje na jedno od središta moći Zähringera. Istok Jure i zapad rijeke Reuss su bili opisivani kao “Manje Vojvodstvo” Burgundija (Burgundia Minor, klein Burgund) a sama županija Bern je bila poznata kao “zemaljsko vojvodstvo” (Landgrafschaft) Burgundije. Sveudilj, Berthold je umro bez nasljednika. Car Fridrih II. je proglasio godine 1218. Bern Slobodnim carskim gradom. Bertholdova smrt bez nasljednika je značila potpuni raspad jugozapadne Njemačke. Taj raspad je išao na ruku razvoju Švicarske i Burgundije. Shodno tomu Bern se 1353 pridružio Švicarskoj federaciji.