Špijunaža: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 7. kolovoza 2006. u 18:10

Špijunaža kao pojam označava obavještajne djelatnosti koje se sastoje od odavanja ili saopćavanja drugoj osobi (ili ratnoj strani, državi ili organizaciji) sakupljene podatke ili činjenice što predstavljaju tajnu (vojnu, službenu, ekonomsku, industrijsku...). Međunarodno pravo regulira špijunažu isključivo u oblasti ratnog prava dok špijunaža u mirnodopskim uvjetima spada pod krivični zakon pojedine države.

Osobe koje se bave špijunažom nazivamo špijunima, a sredstva i načini kojima oni dolaze do podataka su razni: uhođenje, potajno motrenje kretanja, rada ili neke druge aktivnosti promatrane strane, dostavljanje podataka, potkazivanje ili cinkanje i slično.

Najpoznatija stvarna špijunka vjerojatno je Mata Hari, a fikcijski špijun James Bond.

Inačica od 7. kolovoza 2006. u 18:08 uredi 213.191.148.170 (razgovor) dodane wikipoveznice ← Starija izmjena		Inačica od 7. kolovoza 2006. u 18:10 uredi ukloni ovu izmjenu MariOK (razgovor \| doprinosi) 444 edits nisam bio logiran pa... :) Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	Špijunaža kao pojam označava obavještajne djelatnosti koje se sastoje od odavanja ili saopćavanja drugoj osobi (ili ratnoj strani, državi ili organizaciji) sakupljene podatke ili činjenice što predstavljaju tajnu (vojnu, službenu, ekonomsku, industrijsku...). [[Međunarodno pravo]] regulira špijunažu isključivo u oblasti ratnog prava dok špijunaža u mirnodopskim uvjetima spada pod [[krivični zakon]] pojedine države.		Špijunaža kao pojam označava obavještajne djelatnosti koje se sastoje od odavanja ili saopćavanja drugoj osobi (ili ratnoj strani, državi ili organizaciji) sakupljene podatke ili činjenice što predstavljaju tajnu (vojnu, službenu, ekonomsku, industrijsku...). [[Međunarodno pravo]] regulira špijunažu isključivo u oblasti ratnog prava dok špijunaža u mirnodopskim uvjetima spada pod krivični zakon pojedine države.

	Osobe koje se bave špijunažom nazivamo [[špijun]]ima, a sredstva i načini kojima oni dolaze do podataka su razni: uhođenje, potajno motrenje kretanja, rada ili neke druge aktivnosti promatrane strane, dostavljanje podataka, potkazivanje ili cinkanje i slično.		Osobe koje se bave špijunažom nazivamo [[špijun]]ima, a sredstva i načini kojima oni dolaze do podataka su razni: uhođenje, potajno motrenje kretanja, rada ili neke druge aktivnosti promatrane strane, dostavljanje podataka, potkazivanje ili cinkanje i slično.