Glija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m r2.5.2) (robot Dodaje: ca, ko Mijenja: en, he |
||
Redak 30: | Redak 30: | ||
[[ar:خلية دبقية]] |
[[ar:خلية دبقية]] |
||
[[bg:Невроглия]] |
[[bg:Невроглия]] |
||
[[ca:Cèl·lula glial]] |
|||
[[cs:Neuroglie]] |
[[cs:Neuroglie]] |
||
[[da:Gliacelle]] |
[[da:Gliacelle]] |
||
[[de:Gliazelle]] |
[[de:Gliazelle]] |
||
[[el:Νευρογλοιακά κύτταρα]] |
[[el:Νευρογλοιακά κύτταρα]] |
||
[[en: |
[[en:Neuroglia]] |
||
[[eo:Glia ĉelo]] |
[[eo:Glia ĉelo]] |
||
[[es:Célula glial]] |
[[es:Célula glial]] |
||
Redak 41: | Redak 42: | ||
[[fi:Gliasolu]] |
[[fi:Gliasolu]] |
||
[[fr:Cellule gliale]] |
[[fr:Cellule gliale]] |
||
[[he:תאי |
[[he:תאי גלייה]] |
||
[[io:Glia celulo]] |
[[io:Glia celulo]] |
||
[[it:Cellula della glia]] |
[[it:Cellula della glia]] |
||
[[ja:グリア細胞]] |
[[ja:グリア細胞]] |
||
[[ko:신경교세포]] |
|||
[[nl:Gliacel]] |
[[nl:Gliacel]] |
||
[[no:Gliacelle]] |
[[no:Gliacelle]] |
Inačica od 26. srpnja 2011. u 11:53
Glija stanice su, uz neurone, duga glavna vrsta stanica u živčanom sustavu. Mnogo su brojnije od neurona te čine oko 50% ukupnog volumena moždanog tkiva. One nisu stanice koje predstavljaju funkcionalnu osnovu živčanog sustava, već imaju potpuno drugu ulogu.
Razlikuju se od neurona u nekoliko obilježja:
- ne stvaraju akcijske potencijale i ne prenose informacije od jedne stanice do druge
- mogu se dijeliti cijelog života
- imaju samo jednu vrstu nastavaka (nemaju aksona)
- nemaju naponskih natrijskih kanala, nego samo naponske kanale za prolaz kalijevih iona
Glija stanice, ponekad zvan neuroglia ili jednostavno glia stanica, su ne-neuronske stanice koje omogućuju homeostazu odnosno održavanje stalnih uvjeta u unutarnjoj okolini stanica, te pružaju podršku i zaštitu neuronima.
U ljudskom mozgu, postoji jedva jedna glija stanica za svaki neuron s omjerom od otprilike dva neurona za svake tri glija stanice sive moždane tvari.
Četiri osnovne funkcije glija stanica su okruživanje neurona, održavanje neurona na mjestu, pružanje kisika i hranjivih tvari neuronima, izolacija neurona jednog od drugog te uništavanje štetnih tvari i uklanjanje mrtvih neurona. Sudjeluju u modulaciji neurotranzicije iako mehanizam nije još uvijek otkriven.
Otkrivene su 1846. godine. Otkrio ih je patolog Rudolf Virchow dok je tražio vezivno tkivo u mogu.
VRSTE
MIKROGLIJE su kao specijalizirani makrofagi koji imaju mogućnost fagocitoze koja štiti neurone centralnog živčanog sustava. Te stanice čine približno 15 posto ukupnog broja stanica centralnog živčanog sustava. Nalaze se u svim regijama mozga i leđne moždine.
MAKROGLIJE Neke od vrsta su: astrociti, oligodentrociti, ependimociti, radijalne, Schwannove , satelitske stanice. Najzastupljenije su astrociti koje reguliraju vanjsko kemijsko okruženje neurona. Sadašnja teorija govori da su astrociti dominantni u „gradivnom bloku“ moždano krvne barijere. Astrociti se kontaktiraju koristeći kalcij. Zadnje studije pokazuju da astrociti imaju veze s protokom krvi kroz mozak.
Oligodentrociti su stanice koje prekrivaju aksone u središnjem živčanom sustavu, a s membranom stanice formiraju specijaliziranu membranu nazvanu mijelin, stvarajući takozvanu mijelinsku koru. Ona pruža izolaciju aksonima.