Glija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
m r2.5.2) (robot Dodaje: ca, ko Mijenja: en, he
Redak 30: Redak 30:
[[ar:خلية دبقية]]
[[ar:خلية دبقية]]
[[bg:Невроглия]]
[[bg:Невроглия]]
[[ca:Cèl·lula glial]]
[[cs:Neuroglie]]
[[cs:Neuroglie]]
[[da:Gliacelle]]
[[da:Gliacelle]]
[[de:Gliazelle]]
[[de:Gliazelle]]
[[el:Νευρογλοιακά κύτταρα]]
[[el:Νευρογλοιακά κύτταρα]]
[[en:Glial cell]]
[[en:Neuroglia]]
[[eo:Glia ĉelo]]
[[eo:Glia ĉelo]]
[[es:Célula glial]]
[[es:Célula glial]]
Redak 41: Redak 42:
[[fi:Gliasolu]]
[[fi:Gliasolu]]
[[fr:Cellule gliale]]
[[fr:Cellule gliale]]
[[he:תאי גליה]]
[[he:תאי גלייה]]
[[io:Glia celulo]]
[[io:Glia celulo]]
[[it:Cellula della glia]]
[[it:Cellula della glia]]
[[ja:グリア細胞]]
[[ja:グリア細胞]]
[[ko:신경교세포]]
[[nl:Gliacel]]
[[nl:Gliacel]]
[[no:Gliacelle]]
[[no:Gliacelle]]

Inačica od 26. srpnja 2011. u 11:53

Glija stanice su, uz neurone, duga glavna vrsta stanica u živčanom sustavu. Mnogo su brojnije od neurona te čine oko 50% ukupnog volumena moždanog tkiva. One nisu stanice koje predstavljaju funkcionalnu osnovu živčanog sustava, već imaju potpuno drugu ulogu.

Razlikuju se od neurona u nekoliko obilježja:

  • ne stvaraju akcijske potencijale i ne prenose informacije od jedne stanice do druge
  • mogu se dijeliti cijelog života
  • imaju samo jednu vrstu nastavaka (nemaju aksona)
  • nemaju naponskih natrijskih kanala, nego samo naponske kanale za prolaz kalijevih iona

Glija stanice, ponekad zvan neuroglia ili jednostavno glia stanica, su ne-neuronske stanice koje omogućuju homeostazu odnosno održavanje stalnih uvjeta u unutarnjoj okolini stanica, te pružaju podršku i zaštitu neuronima.

U ljudskom mozgu, postoji jedva jedna glija stanica za svaki neuron s omjerom od otprilike dva neurona za svake tri glija stanice sive moždane tvari.

Četiri osnovne funkcije glija stanica su okruživanje neurona, održavanje neurona na mjestu, pružanje kisika i hranjivih tvari neuronima, izolacija neurona jednog od drugog te uništavanje štetnih tvari i uklanjanje mrtvih neurona. Sudjeluju u modulaciji neurotranzicije iako mehanizam nije još uvijek otkriven.

Otkrivene su 1846. godine. Otkrio ih je patolog Rudolf Virchow dok je tražio vezivno tkivo u mogu.

VRSTE

MIKROGLIJE su kao specijalizirani makrofagi koji imaju mogućnost fagocitoze koja štiti neurone centralnog živčanog sustava. Te stanice čine približno 15 posto ukupnog broja stanica centralnog živčanog sustava. Nalaze se u svim regijama mozga i leđne moždine.

MAKROGLIJE Neke od vrsta su: astrociti, oligodentrociti, ependimociti, radijalne, Schwannove , satelitske stanice. Najzastupljenije su astrociti koje reguliraju vanjsko kemijsko okruženje neurona. Sadašnja teorija govori da su astrociti dominantni u „gradivnom bloku“ moždano krvne barijere. Astrociti se kontaktiraju koristeći kalcij. Zadnje studije pokazuju da astrociti imaju veze s protokom krvi kroz mozak.

Oligodentrociti su stanice koje prekrivaju aksone u središnjem živčanom sustavu, a s membranom stanice formiraju specijaliziranu membranu nazvanu mijelin, stvarajući takozvanu mijelinsku koru. Ona pruža izolaciju aksonima.