2 Pallas: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: scn:Palladi
Redak 80: Redak 80:
[[pt:2 Palas]]
[[pt:2 Palas]]
[[ru:(2) Паллада]]
[[ru:(2) Паллада]]
[[scn:Palladi]]
[[simple:2 Pallas]]
[[simple:2 Pallas]]
[[sk:2 Pallas]]
[[sk:2 Pallas]]

Inačica od 12. kolovoza 2011. u 13:22

2 Pallas
Otkriće
Otkrio Heinrich Wilhelm Olbers
Datum otkrića 28. ožujka, 1802.
Kategorija glavni asteroidni pojas
Orbitalni elementi
Epoha 14. srpnja, 2004 (JD 2453200.5)
Velika poluos 414.717 Gm (2.772 AJ)
Perihel 319.358 Gm (2.135 AJ)
Afel 510.077 Gm (3.410 AJ)
Ekscentricitet 0.230
Orbitalni period 1685.927 d (4.62 a)
Inklinacija 34.852°
Longit. uzl. čv. 173.166°
Argument perihela 310.529°
Srednja anomalija 346.022°
Prosječna orbitalna brzina 17.89 km/s
Fizičke osobine
Dimenzije 570×525×482 km
Masa 2.06×1020 kg
Gustoća 4.2 g/cm³
Gravitacija na površini 0.16 m/s²
Brzina oslobađanja 0.35 km/s
Period rotacije 0.32555 d
Spektralna klasa U
Albedo 0.159
Prosječna površinska temperatura ~164 K

2 Pallas je asteroid koji otkriven odmah nakon Ceresa. Otkrio ga je Heinrich Wilhelm Olbers, 28. ožujka 1802. Dobio je ime po Pallas iz grčke mitologije, kćeri Tritona i prijateljice od Atene.

Usporedba dimenzija Mjeseca (veliki krug) i prvih 10 asteroida

Pallas je drugi po veličini asteroid glavnog pojasa. Volumen mu je neznatno je veći od Vestinog, no masa mu je za četvrtinu manja od Vestine. Pallas obilazi Sunce sredinom asteroidnog pojasa, no njegova putanja ima nesto veću inklinaciju (39°) i ekscentricitet (0.23) od ostalih asteroida njegovih dimenzija.

Sastav Pallasa je jedinstven među asteroidima, no dosta je sličan asteroidima C-tipa.

Astronomi su u nekoliko navrata imali priliku promatrati okultaciju zvijezda Pallasom, odnosno prolazak Pallasa ispred neke zvijezde. Precizno mjerenje trajanja okultacije pomoglo je odrediti promjer Pallasa.

Tijekom okultacije 29. svibnja 1979, objavljeno je otkriće i malog Pallasovog satelita, promjera oko 1 km, no otkriće nije kasnije potvrdjeno. Godine 1980., objavljeno je da je, uz pomoc interferometra, otkrivem Pallasov satelit promjera oko 175, no ta je tvrdnja kasnije povucena.

Palas jos uvijek nije posjetila nijedna svemirska letjelica, no postoji mogucnost da se letjelica Dawn, nakon sto obavi primarni dio misije koji ukljucuje istrazivanje asteroida 1 Ceres i 4 Vesta, preusmjeri prema Pallasu.

Kemijski element paladij (atomski broj 46, oznaka Pd) je nazvan po Pallasu.

… | 1 Ceres | 2 Pallas | 3 Juno | …