Santiago de Compostela: razlika između inačica

Uredi poveznice
Koordinate: 42°88′N 8°54′W / 43.467°N 8.900°W / 43.467; -8.900 Koordinate: širina minute >= 60
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
RedBot (razgovor | doprinosi)
19.020 edits
m r2.5.2) (robot Mijenja: zh:圣地亚哥德孔波斯特拉
Redak 185: Redak 185:
[[vi:Santiago de Compostela]]
[[vi:Santiago de Compostela]]
[[war:Santiago de Compostela]]
[[war:Santiago de Compostela]]
[[zh:圣地亚哥-德孔波斯特拉]]
[[zh:圣地亚哥德孔波斯特拉]]

Inačica od 15. kolovoza 2011. u 12:31

Santiago de Compostela
Santiago de Compostela
Panorama Santiaga de Compostele
Panorama Santiaga de Compostele
Panorama Santiaga de Compostele
Grb Santiaga de Compostele
Grb
Koordinate: 42°88′N 8°54′W / 43.467°N 8.900°W / 43.467; -8.900 Koordinate: širina minute >= 60
{{#coordinates:}}: invalid latitude
Država Španjolska
Autonomna zajednica Galicija
Pokrajina Santiago de Compostela
Vlast Concello de Santiago
 - Vrsta Gradsko vijeće
 - Gradonačelnik Xosé Antonio Sánchez Bugallo (PSdeG)
Površina
 - Ukupna 220 km²
Visina 260 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 95,092
 - Gustoća 428.81 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 33001 i 33013
Pozivni broj +34
Službena stranica http://www.santiagodecompostela.org
Zemljovid
Položaj Santiaga de Compostele u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Galiciji
Položaj Santiaga de Compostele u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Galiciji

Položaj Santiaga de Compostele u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Galiciji

Santiago de Compostela je glavni grad Galicije (Španjolska). Nalazi se na sjeverozapadu Španjolske, u provinciji Coruña. UNESCO je 1985. godine proglasio Stari dio grada Santiago de Compostela svjetskom kulturnom baštinom. Godine 2000. bio je Europski grad kulture.

Santiago de Compostela je sjedište galicijske autonomne vlade (gal. Xunta de Galicia). Također je i važna destinacija kršćanskih hodočašća, pored Jeruzalema i Rima. Od vrijednih povijesnih spomenika, Santiago ima jedan od najstarijih sveučilišta u Europi i svijetu - Sveučilište Santiago de Compostela - osnovan prije oko 500 godina i katedralu sv. Jakova.

Podrijetlo imena grada

Naziv grada Santiago (hrv. Sveti Jakov), dobiven je od Sant Jago, što je izvedenica iz lat. Sanctus Iacobus i Compostela. Drugo ime "Compostela" se tumači na različite načine: navodno je na grobu Svetog Jakova bilo svjetlosno polje (lat. campus stellae) ali danas se smatra da naziv dolazi od toga da su Rimljani svoje mrtve sahranjivali u blizini na gradskom groblju što se tumači sa latinskom riječi compostum (groblje).


Stanovništvo

Santiago de Compostela je po zadnjem popisu iz 2008. godine imao 94.339 stanovnika


Santiago de Compostela: kretanje broja stanovnika između 1900 i 2005

1900 1930 1950 1981 2004 2005

24.120 38.270 55.555 82.404 92.298 92.919


Gradovi prijatelji

Izvori

  1. ↑ Prefeitura.Sp - Descentralized Cooperation
  2. ↑ International Relations - São Paulo City Hall - Official Sister Cities
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

v • u
Europske prijestolnice kulture
1985. - Atena • 1986. - Firenca • 1987. - Amsterdam • 1988. - Zapadni Berlin • 1989. - Pariz • 1990. - Glasgow • 1991. - Dublin • 1992. - Madrid • 1993. - Antwerpen • 1994. - Lisabon • 1995. - Luxembourg • 1996. - Kopenhagen • 1997. - Solun • 1998. - Stockholm • 1999. - Weimar • 2000. - Reykjavik, Bergen, Helsinki, Bruxelles, Prag, Krakov, Santiago de Compostela, Avignon, Bologna • 2001. - Porto, Rotterdam • 2002. - Brugge, Salamanca • 2003. - Graz • 2004. - Genova, Lille • 2005. - Cork • 2006. - Patras • 2007. - Luxembourg i Grande Région, Sibiu • 2008. - Liverpool i Stavanger • 2009. - Linz i Vilnius • 2010. - Essen, Pečuh i Istanbul • 2011. - Turku i Tallinn • 2012. - Maribor i Guimarães • 2013. - Košice i Marseille • 2014. - Umeå i Riga • 2015. - Mons i Plzen • 2016. - San Sebastián i Wrocław • 2017. - Aarhus i Pafos • 2018. - Valletta i Leeuwarden • 2019. - Plovdiv i Matera • 2020. - Rijeka i Galway • 2022. - Kaunas, Esch-sur-Alzette i Novi Sad • 2023. - Vesprim, Temišvar i Eleusis • 2024. - Tartu, Bad Ischl i Bodø • 2025. - Nova Gorica / Gorica, Chemnitz • 2026. - Oulu i Trenčin • 2027. - Liepāja
Nedovršeni članak Santiago de Compostela koji govori o gradu u Španjolskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Santiago_de_Compostela&oldid=3045142"