Tunel Sveti Ilija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 36: | Redak 36: | ||
Nedaleko od Tunela Sveti Ilija u predjelu Turija postavljena je u doba Napoleonove vladavine 1809. godine spomen-ploča povodom završetka izgradnje ceste koja se protezala od zadarskog zaleđa do Boke Kotorske i predstavljala je transferzalu poveznicu istoka i zapada Dalmacije. 200 godine poslije, probijen je Tunel Biokovo kao dio suvremenih prometnih veza dalmatinskog zaleđa s priobaljem. |
Nedaleko od Tunela Sveti Ilija u predjelu Turija postavljena je u doba Napoleonove vladavine 1809. godine spomen-ploča povodom završetka izgradnje ceste koja se protezala od zadarskog zaleđa do Boke Kotorske i predstavljala je transferzalu poveznicu istoka i zapada Dalmacije. 200 godine poslije, probijen je Tunel Biokovo kao dio suvremenih prometnih veza dalmatinskog zaleđa s priobaljem. |
||
Specifičnost ovoga tunela je, dosad, daleko najveći nadsloj od svih tunela u Hrvatskoj(visina od nivelete kolnika do pvršine terena) a iznosi 1340 m. |
|||
Maksimalna nadmorska visina terena od 1635 m otprilike je na polovici tunela gdje je kota nivelete 293 m. |
|||
Usporedba s ostalim tunelima: |
|||
maks. nadsloj Tunela “Sveti Rok” iznosi 580 m; |
|||
maks. nadsloj Tunela “Karavanke” iznosi 1120 m. |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 19. kolovoza 2011. u 09:30
Tunel Sveti Ilija | |
---|---|
Sjeverni portal tunela, podno vrha Sveti Ilija | |
Osnovni podaci | |
Koordinate | 43°22′N 16°59′E / 43.36°N 16.98°E (WD) |
Mjesto | Bast-Rastovac |
Vrijeme gradnje | od 25. ožujka 2008. |
Otvorenje | gradnja u tijeku |
Uprava nad tunelom | Hrvatske autoceste |
Namjena | dionica državne ceste D532 |
Projektanti i izvođači radova | |
Graditelj | Hidroelektra niskogradnja Konstruktor Split |
Tehnički podaci | |
Ukupna dužina | 4249 m |
Širina tunela | 7,7 m |
Tunel Sveti Ilija je cestovni tunel u izgradnji, koji će po završetku povezivati obalni i kontinentalni dio Splitsko-dalmatinske županije.
Položaj i karakteristike
Tunel je dugačak 4249 m, ima kolnik od 7,7 m i servisnu cijev sa zapadne strane dugu 4255,62 m.[1] Na trasi je državne ceste D532. Prolazi kroz Biokovo između naselja Bast u općini Baška Voda (s južne strane) i Rastovac u općini Zagvozd (sa sjeverne strane). Nazvan je po istoimenom biokovskom vrhu podno kojeg se nalazi. Radi se o četvrtom po duljini tunelu u Hrvatskoj, ali je po nadsloju (1336,5 m), odnosno visini stijena od tunelske cijevi do vrha planine, prvi cestovni tunel u Europi u krškom masivu.[2]
Gradnja tunela počela je 25. ožujka 2008. godine sa sjeverne strane. Tunel je probijen 21. siječnja 2010. godine. U probijanju sudjeluju manji kooperanti i dvije veće tvrtke, Hidroelektra niskogradnja iz Zagreba, koja probija tunel sa sjeverne strane te Konstruktor iz Splita, koji probija tunel s južne strane.[3]
Nedaleko od Tunela Sveti Ilija u predjelu Turija postavljena je u doba Napoleonove vladavine 1809. godine spomen-ploča povodom završetka izgradnje ceste koja se protezala od zadarskog zaleđa do Boke Kotorske i predstavljala je transferzalu poveznicu istoka i zapada Dalmacije. 200 godine poslije, probijen je Tunel Biokovo kao dio suvremenih prometnih veza dalmatinskog zaleđa s priobaljem. Specifičnost ovoga tunela je, dosad, daleko najveći nadsloj od svih tunela u Hrvatskoj(visina od nivelete kolnika do pvršine terena) a iznosi 1340 m. Maksimalna nadmorska visina terena od 1635 m otprilike je na polovici tunela gdje je kota nivelete 293 m.
Usporedba s ostalim tunelima: maks. nadsloj Tunela “Sveti Rok” iznosi 580 m; maks. nadsloj Tunela “Karavanke” iznosi 1120 m.
Izvori
- ↑ Tunel Sv. Ilija, 21. siječnja 2010.
- ↑ JUŽNA STRANA BIOKOVA Probijen Sv. Ilija: Sada kroz tunel možemo autoputom do Münchena!, slobodnadalmacija.hr, 21. siječnja 2010.
- ↑ Probijen tunel Sv. Ilija kroz Biokovo, vecernji.hr, 21. siječnja 2010.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tunel Sveti Ilija |