Tunel Sveti Ilija: razlika između inačica

Koordinate: 43°22′N 16°59′E / 43.36°N 16.98°E / 43.36; 16.98 (WD)
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 36: Redak 36:


Nedaleko od Tunela Sveti Ilija u predjelu Turija postavljena je u doba Napoleonove vladavine 1809. godine spomen-ploča povodom završetka izgradnje ceste koja se protezala od zadarskog zaleđa do Boke Kotorske i predstavljala je transferzalu poveznicu istoka i zapada Dalmacije. 200 godine poslije, probijen je Tunel Biokovo kao dio suvremenih prometnih veza dalmatinskog zaleđa s priobaljem.
Nedaleko od Tunela Sveti Ilija u predjelu Turija postavljena je u doba Napoleonove vladavine 1809. godine spomen-ploča povodom završetka izgradnje ceste koja se protezala od zadarskog zaleđa do Boke Kotorske i predstavljala je transferzalu poveznicu istoka i zapada Dalmacije. 200 godine poslije, probijen je Tunel Biokovo kao dio suvremenih prometnih veza dalmatinskog zaleđa s priobaljem.
Specifičnost ovoga tunela je, dosad, daleko najveći nadsloj od svih tunela u Hrvatskoj(visina od nivelete kolnika do pvršine terena) a iznosi 1340 m.
Maksimalna nadmorska visina terena od 1635 m otprilike je na polovici tunela gdje je kota nivelete 293 m.


Usporedba s ostalim tunelima:
maks. nadsloj Tunela “Sveti Rok” iznosi 580 m;
maks. nadsloj Tunela “Karavanke” iznosi 1120 m.


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 19. kolovoza 2011. u 09:30

Tunel Sveti Ilija

Sjeverni portal tunela, podno vrha Sveti Ilija
Osnovni podaci
Koordinate 43°22′N 16°59′E / 43.36°N 16.98°E / 43.36; 16.98 (WD)
Mjesto Bast-Rastovac
Vrijeme gradnje od 25. ožujka 2008.
Otvorenje gradnja u tijeku
Uprava nad tunelom Hrvatske autoceste
Namjena dionica državne ceste D532
Projektanti i izvođači radova
Graditelj Hidroelektra niskogradnja
Konstruktor Split
Tehnički podaci
Ukupna dužina 4249 m
Širina tunela 7,7 m

Tunel Sveti Ilija je cestovni tunel u izgradnji, koji će po završetku povezivati obalni i kontinentalni dio Splitsko-dalmatinske županije.

Položaj i karakteristike

Tunel je dugačak 4249 m, ima kolnik od 7,7 m i servisnu cijev sa zapadne strane dugu 4255,62 m.[1] Na trasi je državne ceste D532. Prolazi kroz Biokovo između naselja Bast u općini Baška Voda (s južne strane) i Rastovac u općini Zagvozd (sa sjeverne strane). Nazvan je po istoimenom biokovskom vrhu podno kojeg se nalazi. Radi se o četvrtom po duljini tunelu u Hrvatskoj, ali je po nadsloju (1336,5 m), odnosno visini stijena od tunelske cijevi do vrha planine, prvi cestovni tunel u Europi u krškom masivu.[2]

Gradnja tunela počela je 25. ožujka 2008. godine sa sjeverne strane. Tunel je probijen 21. siječnja 2010. godine. U probijanju sudjeluju manji kooperanti i dvije veće tvrtke, Hidroelektra niskogradnja iz Zagreba, koja probija tunel sa sjeverne strane te Konstruktor iz Splita, koji probija tunel s južne strane.[3]

Nedaleko od Tunela Sveti Ilija u predjelu Turija postavljena je u doba Napoleonove vladavine 1809. godine spomen-ploča povodom završetka izgradnje ceste koja se protezala od zadarskog zaleđa do Boke Kotorske i predstavljala je transferzalu poveznicu istoka i zapada Dalmacije. 200 godine poslije, probijen je Tunel Biokovo kao dio suvremenih prometnih veza dalmatinskog zaleđa s priobaljem. Specifičnost ovoga tunela je, dosad, daleko najveći nadsloj od svih tunela u Hrvatskoj(visina od nivelete kolnika do pvršine terena) a iznosi 1340 m. Maksimalna nadmorska visina terena od 1635 m otprilike je na polovici tunela gdje je kota nivelete 293 m.

Usporedba s ostalim tunelima: maks. nadsloj Tunela “Sveti Rok” iznosi 580 m; maks. nadsloj Tunela “Karavanke” iznosi 1120 m.

Izvori

  1. Tunel Sv. Ilija, 21. siječnja 2010.
  2. JUŽNA STRANA BIOKOVA Probijen Sv. Ilija: Sada kroz tunel možemo autoputom do Münchena!, slobodnadalmacija.hr, 21. siječnja 2010.
  3. Probijen tunel Sv. Ilija kroz Biokovo, vecernji.hr, 21. siječnja 2010.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tunel Sveti Ilija
Nedovršeni članak Tunel Sveti Ilija koji govori o prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.