Marko Semren: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Miv2 (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Mons. Marko Semren''', OFM, katolički [[biskup]], pripadnik hrvatskoga naroda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Abaradirski biskup naslovnik i pomoćni biskup [[Banjolučka biskupija|banjolučki]] je od [[15. srpnja]] [[2010.]]<ref>Usp. ''Bollettino della Sala Stamp della Santa Sede'', N. 463/2010, del 15 luglio 2010 (tal.): http://press.catholica.va/news_services/bulletin/news/25867.php?index=25867&po_date=15.07.2010&lang=it#NOMINA; ''Catholic hierarchy.org'' (eng.) http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bsemren.html.</ref>
'''Mons. Marko Semren''', OFM, katolički [[biskup]], pripadnik hrvatskoga naroda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Od [[15. srpnja]] [[2010.]] je abaradirski biskup naslovnik i pomoćni biskup [[Banjolučka biskupija|banjolučki]].<ref>Podatci na engleskome (s mogućnošću prijevoda na druge jezike, uključujući i hrvatski) o biskupiji [http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/d2a01.html] i o biskupu [http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bsemren.html]</ref>


== Djetinjstvo i školovanje ==
== Djetinjstvo i školovanje ==


Rođen je [[9. travnja]] [[1954.]] u [[Bila (Livno, BiH)|Biloj]] kraj [[Livno|Livna]], u [[Banjolučka biskupija|Banjolučkoj biskupiji]]<ref>http://www.livno-online.com/zupanija/17460-fra-marko-semren-novi-pomocni-biskup-banjolucki</ref>
Rođen je [[9. travnja]] [[1954.]] u [[Bila (Livno, BiH)|Biloj]] kraj [[Livno|Livna]], u istoimenoj [[župa|župi]], u [[Banjolučka biskupija|Banjolučkoj biskupiji]], u obitelji Joze Semrena i Mare rođene Barać.


Osnovnu je školu pohađao u rodnome mjestu te u Guberu i [[Livno|Livnu]]. Srednju pak školu pohađa na [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom]], gdje i maturira [[1973.]]
Osnovnu je školu pohađao u rodnome mjestu te u Guberu i [[Livno|Livnu]]. Srednju pak školu pohađa na [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom]], gdje i maturira [[1973.]]


Filozofsko-teološko znanje stječe na Franjevačkoj teologiji u [[Sarajevo|Sarajevu]] od [[1975.]] do [[1981.]] Kasnije je bogoslovski studij nastavio na Papinskome Sveučilištu Antonianumu u [[Rim]]u, gdje je [[1985.]] magistrirao i [[1986]]. doktorirao iz područja franjevačke duhovnosti.
Filozofsko-teološko znanje stječe na Franjevačkoj teologiji u [[Sarajevo|Sarajevu]] od [[1975.]] do [[1981.]] Kasnije je bogoslovski studij nastavio na Papinskome Sveučilištu Antonianumu u [[Rim]]u, gdje je [[19. travnja]] [[1985.]] magistrirao i [[5. studenoga]] [[1986]]. doktorirao iz područja franjevačke duhovnosti.


== Franjevac i svećenik ==
== Franjevac i svećenik ==


Želeći se posvetiti Bogu kao redovnik, i to franjevac, te biti ujedno i svećenik kako bi služio narodu Božjemu, kao kandidat [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] u ljeto [[1973.]] ulazi u novicijat na [[Humac|Humcu]] kraj [[Ljubuški|Ljubuškoga]] ([[Hercegovina]]) i završava ga u ljeto [[1974.]] kada ujedno i polaže prve redovničke zavjete. Svečane pak redovničke zavjete polaže [[13. travnja]] [[1980.]]
Želeći se posvetiti Bogu kao redovnik, i to franjevac, te biti ujedno i svećenik kako bi služio narodu Božjemu, kao kandidat [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] [[15. srpnja]] [[1973.]] ulazi u novicijat na [[Humac|Humcu]] kraj [[Ljubuški|Ljubuškoga]] ([[Hercegovina]]) i završava ga [[10. srpnja]] [[1974.]] kada ujedno i polaže prve redovničke zavjete. Svečane pak redovničke zavjete polaže [[13. travnja]] [[1980.]] u [[Dubici]], u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]].


Kratko je bio đakonom, a za svećenika [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] zaređen je [[29. lipnja]] [[1981.]]
Za đakona [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] zaređen je [[14. prosinca]] [[1980.]], a za prezbitera [[29. lipnja]] [[1981.]] Oba su ređenja – i đakonsko i prebitersko – bila u [[Sarajevu|Sarajevo]], a reditelj je bio [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski nadbiskup metropolit]] [[monsinjor|msgr.]] [[Marko Jozinović]].


U svojoj je redovničkoj zajednici vršio razne službe, a među njima i službu profesora na Franjevačkoj teologiji u Neđarićima u Sarajevu te odgojitelja novakâ i mladih redovnikâ. Bio je i član Vijeća za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života [[Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine|Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine]].
U svojoj je redovničkoj zajednici vršio razne službe, a među njima i službu profesora na Franjevačkoj teologiji u Neđarićima u Sarajevu te odgojitelja novakâ i mladih redovnikâ. Bio je i član Vijeća za ustanove posvećenoga i družbe apostolskoga života [[Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine|Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine]].


== Biskup ==
== Biskup ==


[[Benedikt XVI.|Papa Benedikt XVI.]] imenovao ga je [[15. srpnja]] [[2010]]. pomoćnim biskupom [[Banjalučka biskupija|banjolučkim]], dodijelivši mu abaradirsko (Abaradira iz rimskoga doba na sjeveru Afrike) naslovno biskupsko sjedište.<ref>http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/d2a01.html</ref> Postao je tako pedeseti biskup kojega je [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] dala Katoličkoj Crkvi u svojoj osmostoljetnoj povijesti.<ref>http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/component/content/article/1-zadnje-novosti/1016-fra-marko-semren-imenovan-pomonim-biskupom-banjalukim.html</ref> Biskupsko imenovanje zateklo ga je na službi [[gvardijan|gvardijana]] franjevačkoga samostana u Livnu (imenovan 2009.). U istome je gradu bio od 2001. do 2003. također župnik i dekan.
[[Benedikt XVI.|Papa Benedikt XVI.]] izabrao ga je i imenovao [[15. srpnja]] [[2010]]. pomoćnim biskupom [[Banjalučka biskupija|banjolučkim]], dodijelivši mu abaradirsko (Abaradira iz rimskoga doba na sjeveru Afrike) naslovno biskupsko sjedište.<ref>Vijest o imenovanju s podatcima o biskup:


*''Bollettino della Sala Stamp della Santa Sede'', N. 463/2010, del 15 luglio 2010 (tal.) [http://press.catholica.va/news_services/bulletin/news/25867.php?index=25867&po_date=15.07.2010&lang=it#NOMINA];
Za biskupa je zaređen [[18. rujna]] [[2010.]] u [[Banja Luka|banjolučkoj]] [[stolnici|stolnici]] ili [[Katedrala svetog Bonaventure u Banjoj Luci|katedrali svetoga Bonaventure]]. Glavni zareditelj je bio [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski nadbiskup metropolit]] [[kardinal]] [[Vinko Puljić]], a suzareditelji su bili [[Banjolučka biskupija|banjolučki biskup]] [[monsinjor|msgr.]] [[Franjo Komarica]] te [[Mostarsko-duvanjska biskupija|mostarsko-duvanjski biskup]] i istodobno stalni apostolski upravitelj [[Trebinjsko-mrkanske biskupije|Trebinjsko-mrkanske biskupije]] [[monsinjor|msgr.]] [[Ratko Perić]], zajedno s ostalim nazočnim biskupima, među kojima je bio i nadbiskup [[Alessandro D’Errico]], [[apostolski nuncij u Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].
* ''L'Osservatore Romano'', 16. srpnja 2010., str. 1 i 8. (tal.)
* [[Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine]] (hrv.) [http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=24541]</ref>
Postao je tako pedeseti biskup kojega je [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] dala Katoličkoj Crkvi u svojoj osmostoljetnoj povijesti.<ref>Priopćenje Provincije Bosne Srebrene s podatcima o novoizabranome biskupu Marku Semrenu [http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/component/content/article/1-zadnje-novosti/1016-fra-marko-semren-imenovan-pomonim-biskupom-banjalukim.html]</ref> Biskupsko imenovanje zateklo ga je na službi [[gvardijan|gvardijana]] franjevačkoga samostana u Livnu (imenovan 2009.). U istome je gradu bio od 2001. do 2003. također župnik i dekan.

Za biskupa je zaređen u subotu [[18. rujna]] [[2010.]] u [[Banja Luka|banjolučkoj]] [[stolnici|stolnici]] ili [[Katedrala svetog Bonaventure u Banjoj Luci|katedrali svetoga Bonaventure]]. Glavni zareditelj je bio
[[Banjolučka biskupija|banjolučki biskup]] [[monsinjor|msgr.]] [[Franjo Komarica]], predsjednik [[Biskupska konferencije Bosne i Hercegovine|Biskupke konferencije BiH]], a suzareditelji su bili [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski nadbiskup metropolit]] [[kardinal]] [[Vinko Puljić]], hiccarski nadbiskup naslovnik [[monsinjor|msgr.]] [[Alessandro D’Errico]], [[apostolski nuncij u Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], zajedno s ostalih 12 biskupa, među kojima su bili [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup metropolit]] i predsjednik [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] [[monsinjor|msgr.]] Marin Srakić, [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitsko-makarski nadbiskup metropolit]] [[monsinjor|msgr.]] Marin Barišić, [[Mostarsko-duvanjska biskupija|mostarsko-duvanjski biskup]] i istodobno stalni apostolski upravitelj [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]] [[monsinjor|msgr.]] [[Ratko Perić]], i seljski biskup naslovnik i [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski pomoćni biskup]] [[monsinjor|msgr.]] [[Pero Sudar]].

Bilo je to prvo biskupsko ređenje u [[Banja Luka|Banjoj Luki]] i uopće na području [[Banjolučka biskupija|Banjolučke biskupije]] što povijest bilježi, navlastito odkako je tamošnje [[biskupsko sjedište]] osnovano [[5. srpnja]] [[1881.]] [[apostolska uredba|apostolskom uredbom]], pučki zvanom [[bula]], ''Ex hac augusta'', [[papa Lav XIII.|pape Lava XIII.]] Naime, iako je tom biskupijom do sada upravljalo 7 biskupâ, a i sama je Katoličkoj Crkvi podarila čak 7 biskupâ (od kojih su dvojica kardinali), ni jedan od njih nije zaređen za biskupa na području tamošnje biskupije. Tako je upravo biskup Marko Semren prvi tamo zaređen, iako je posljednji iz spomenutoga niza.<ref>Vidi izvješće o biskupskome ređenju biskupa Marka Semrena, koje donosi [[Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine]] (KTA BK BiH).[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=25424]</ref>


== Djela ==
== Djela ==


Objavio je nekoliko knjiga, znanstvenoga i pučkoga sadržaja:
Objavio je nekoliko knjiga, znanstvenoga i pučkoga sadržaja s vjerskim pitanjima:


*''Il francescanesimo vissuto nelle regioni croate di Bosnia ed Erzegovina fino al 1517'', (Pars dissertationis), Roma [Rim] 1987.
*''Il francescanesimo vissuto nelle regioni croate di Bosnia ed Erzegovina fino al 1517'', (Pars dissertationis), Roma [Rim] 1987.
Redak 32: Redak 40:
*''Franjevaštvo u spisima Klare Asiške'', Sarajevo – Zagreb 2006.
*''Franjevaštvo u spisima Klare Asiške'', Sarajevo – Zagreb 2006.
*''Život i smrt iz vjere. Svjedočenje franjevaca Bosne Srebrene'', Sarajevo – Zagreb, 2009.
*''Život i smrt iz vjere. Svjedočenje franjevaca Bosne Srebrene'', Sarajevo – Zagreb, 2009.

Pisac je istodobno i većega broja članaka, objavljenih u zbornicima i časopisima u kako u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.

== Izvori ==

{{izvori}}


== Unutarnje poveznice ==
== Unutarnje poveznice ==
Redak 38: Redak 52:
*[[Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]
*[[Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]


== Izvori ==

{{izvori}}


{{GLAVNIRASPORED:Semren, fra Marko}}
{{GLAVNIRASPORED:Semren, fra Marko}}

Inačica od 23. kolovoza 2011. u 18:26

Mons. Marko Semren, OFM, katolički biskup, pripadnik hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Od 15. srpnja 2010. je abaradirski biskup naslovnik i pomoćni biskup banjolučki.[1]

Djetinjstvo i školovanje

Rođen je 9. travnja 1954. u Biloj kraj Livna, u istoimenoj župi, u Banjolučkoj biskupiji, u obitelji Joze Semrena i Mare rođene Barać.

Osnovnu je školu pohađao u rodnome mjestu te u Guberu i Livnu. Srednju pak školu pohađa na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom, gdje i maturira 1973.

Filozofsko-teološko znanje stječe na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu od 1975. do 1981. Kasnije je bogoslovski studij nastavio na Papinskome Sveučilištu Antonianumu u Rimu, gdje je 19. travnja 1985. magistrirao i 5. studenoga 1986. doktorirao iz područja franjevačke duhovnosti.

Franjevac i svećenik

Želeći se posvetiti Bogu kao redovnik, i to franjevac, te biti ujedno i svećenik kako bi služio narodu Božjemu, kao kandidat Franjevačke provincije Bosne Srebrene 15. srpnja 1973. ulazi u novicijat na Humcu kraj Ljubuškoga (Hercegovina) i završava ga 10. srpnja 1974. kada ujedno i polaže prve redovničke zavjete. Svečane pak redovničke zavjete polaže 13. travnja 1980. u Dubici, u Bosanskoj Posavini.

Za đakona Franjevačke provincije Bosne Srebrene zaređen je 14. prosinca 1980., a za prezbitera 29. lipnja 1981. Oba su ređenja – i đakonsko i prebitersko – bila u Sarajevo, a reditelj je bio vrhbosanski nadbiskup metropolit msgr. Marko Jozinović.

U svojoj je redovničkoj zajednici vršio razne službe, a među njima i službu profesora na Franjevačkoj teologiji u Neđarićima u Sarajevu te odgojitelja novakâ i mladih redovnikâ. Bio je i član Vijeća za ustanove posvećenoga i družbe apostolskoga života Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Biskup

Papa Benedikt XVI. izabrao ga je i imenovao 15. srpnja 2010. pomoćnim biskupom banjolučkim, dodijelivši mu abaradirsko (Abaradira iz rimskoga doba na sjeveru Afrike) naslovno biskupsko sjedište.[2] Postao je tako pedeseti biskup kojega je Franjevačke provincije Bosne Srebrene dala Katoličkoj Crkvi u svojoj osmostoljetnoj povijesti.[3] Biskupsko imenovanje zateklo ga je na službi gvardijana franjevačkoga samostana u Livnu (imenovan 2009.). U istome je gradu bio od 2001. do 2003. također župnik i dekan.

Za biskupa je zaređen u subotu 18. rujna 2010. u banjolučkoj stolnici ili katedrali svetoga Bonaventure. Glavni zareditelj je bio banjolučki biskup msgr. Franjo Komarica, predsjednik Biskupke konferencije BiH, a suzareditelji su bili vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić, hiccarski nadbiskup naslovnik msgr. Alessandro D’Errico, Bosni i Hercegovini, zajedno s ostalih 12 biskupa, među kojima su bili đakovačko-osječki nadbiskup metropolit i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije msgr. Marin Srakić, splitsko-makarski nadbiskup metropolit msgr. Marin Barišić, mostarsko-duvanjski biskup i istodobno stalni apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije msgr. Ratko Perić, i seljski biskup naslovnik i vrhbosanski pomoćni biskup msgr. Pero Sudar.

Bilo je to prvo biskupsko ređenje u Banjoj Luki i uopće na području Banjolučke biskupije što povijest bilježi, navlastito odkako je tamošnje biskupsko sjedište osnovano 5. srpnja 1881. apostolskom uredbom, pučki zvanom bula, Ex hac augusta, pape Lava XIII. Naime, iako je tom biskupijom do sada upravljalo 7 biskupâ, a i sama je Katoličkoj Crkvi podarila čak 7 biskupâ (od kojih su dvojica kardinali), ni jedan od njih nije zaređen za biskupa na području tamošnje biskupije. Tako je upravo biskup Marko Semren prvi tamo zaređen, iako je posljednji iz spomenutoga niza.[4]

Djela

Objavio je nekoliko knjiga, znanstvenoga i pučkoga sadržaja s vjerskim pitanjima:

  • Il francescanesimo vissuto nelle regioni croate di Bosnia ed Erzegovina fino al 1517, (Pars dissertationis), Roma [Rim] 1987.
  • Život i umiranje pod križem. Svjedočenje kršćanske i franjevačke duhovnosti bosanskih franjevaca, Sarajevo 2000.
  • Franjevaštvo u spisima Franje Asiškoga, Zagreb 2003.
  • Franjevaštvo u spisima Klare Asiške, Sarajevo – Zagreb 2006.
  • Život i smrt iz vjere. Svjedočenje franjevaca Bosne Srebrene, Sarajevo – Zagreb, 2009.

Pisac je istodobno i većega broja članaka, objavljenih u zbornicima i časopisima u kako u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.

Izvori

  1. Podatci na engleskome (s mogućnošću prijevoda na druge jezike, uključujući i hrvatski) o biskupiji [1] i o biskupu [2]
  2. Vijest o imenovanju s podatcima o biskup:
  3. Priopćenje Provincije Bosne Srebrene s podatcima o novoizabranome biskupu Marku Semrenu [5]
  4. Vidi izvješće o biskupskome ređenju biskupa Marka Semrena, koje donosi Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (KTA BK BiH).[6]

Unutarnje poveznice