Mekušci

Mekušci
Sepioteuthis sepioidea
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Natkoljeno:	Lophotrochozoa
Koljeno:	Mollusca Linné, 1758.
Razredi
Caudofoveata Aplacophora Polyplacophora Monoplacophora Bivalvia Scaphopoda Gastropoda Cephalopoda † Rostroconchia
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Mekušci (Mollusca) su koljeno s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.

Na temelju suvremenih istraživanja DNK, danas se mekušci i neke druge skupine životinja svrstavaju u natkoljeno Lophotrochozoa. Danas na zemlji živi oko 50.000 vrsta mekušaca, a u fosilnom obliku poznati su još iz razdoblja pretkambrija.

Znanost koja se bavi mekušcima zove se malakologija (ili malakozoologija).

Osim polarnih regija i planina, mekušci nastanjuju sva područja na zemlji. No, većina živi u morima, gotovo sve grupe žive maritimno. Neke vrste školjkaša mogu se naći i u slatkoj vodi, a manjim dijelom čak i u vlažnoj zemlji (Pisidium spec.). No najveća skupina mekušaca, puževi, naseljuju sva ostala područja.

Školjkaši su isključivo vodeni mekušci. Obuhvaćaju oko 15.000 vrsta, od kojih većina živi u moru. Tjelo je oklopljeno s dvije ljušture (desna i lijeva). Nemaju glavu i slabo su pokretljivi. Mogu biti veliki od nekoliko mm do 1m. Najpoznatije slatkovodne vrste su barska i riječna, a od morskih: kamenice, dagnje, biserne školjke itd. Značajne su grupe mekušaca te se koriste u ljudskoj ishrani.

Puževi ima ih oko 85.000 vrsta imaju čvrstu vapnenačku ljušturu. Svi kopneni puževi su hermafroditi. Neke slatkovodne vrste rađaju žive mlade. Koriste se u ljudskoj ishrani. Puževi golaći nanose štetu poljuprivredi, a dvobočna simetrija je znatno izmjenjena. Samooplodnja je prisutna samo kod nekih puževa golaća.

Glavonošci su isključivo morski mekušci, tijelo dvobčno simetrično, razlikuju se glava i trup a stopalo je reducirano. Glava je jasno odvojena od trupa. Naprijed se nalaze usta. Prema broju pipaka podjeljeni su na osmokrake (sa 8 jednakih pipaka) i desetokrake (sa 8 jednakih i 2 velika kraka). Veoma su pokretljive životonje. U morima živi oko 700 vrsta a najpoznatije su sipe, hobotnice i lignje od kojih neke narastu i do 20 m ukupne dužine. Glavonošci imaju istaknut ekonomski značaj.

Hitoni su mala grupa morskih mekušaca koji se oblikuju nekim od najprimitivnijih osobina mekušaca. Uglavnom su rasprostranjeni u toplim morima. Među njima je najpoznatiji obični hiton. Nemaju ekonomskog, ni bilo kog drugog značaja.

Građa mekušaca

S iznimkom jednoljušturaša (Monoplacophora) i u naznakama mnogoljušturaša (Polyplacophora), tijela mekušaca su nesegmentirana, građena bilateralno simetrično (kod npr. puževa simetrija može biti sekundarno poremećena) i bez ikakvog unutarnjeg potpornja. Obavijeno je mekim kožnatim plaštom koji kod većine vrsta izlučuje tvrdu vanjsku ljušturu koja štiti i podržava tijelo. Kod puževa ljuštura ("kućica") je neparna, a kod školjaka gotovo uvijek parna. Ljušture su građene od kalcijevog karbonata i proteina i čine svojevrsni vanjski skelet. Kod nekih skupina ljuštura zakržlja ili čak potpuno nestane, kao kod puževa golaća.

Tijelo im se sastoji od četiri dijela: glave, probavila, plašta i stopala. Na glavi mekušci imaju usta, oči i ticala. U probavnoj vrećici imaju crijeva, jetru, bubrege i spolne organe. Plašt koji djelomično ili potpuno obavija tijelo i stvara plaštenu šupljinu u kojoj se nalaze dišni organi, škrge kod vodenih a pluća kod suhozemnih mekušaca. S donje strane tijelo se proširuje u neparnu mišićnu tvorevinu, stopalo. Srce je na leđnoj strani i ima jednu klijetku, i jednu ili dvije pretklijetke, a u ustima imaju čeljusti ili nazubljenu pločicu.

Živčani sustav je različit, no svi imaju 3 para ganglijskih čvorova sa živčanim tracima koji su povezani s osjetilnim organima.

Plašt je vrlo važan organ mekušaca jer izlučuje materije od kojih se izgrađuju ljušture koje štite njihovo tjelo. Između plašta i tjelesnog zida nalaze se organi za disanje. Crijevo je sastavljeno od 3 djela od kojih se ističe dobro razvijeni želdac. Spolni organi su dobro razvijeni i imaju vrlo složenu gađu. Od unutarnjih organa najrazvijenija je jetra. U ustima kod najvećeg broja nalazi se poseban organ za drobljenje hrane. U koži ovih životinja nalazi se veliki broj žlijezda koje luče sluz, zbog čega im je tijelo uvijek vlažno i sluzavo. Kod nekih pretstavnika dvobočna simetrija je poremećena.

Razmnožavanje i razvoj mekušaca

Većina školjki, svi glavonošci i mnogi puževi su odvojenih spolova. Dvospolci su puno rjeđi nego što se to ranije pretpostavljalo. Oplodnja se najčešće odvija izvantjelesno, u vodi u koju se ispuštaju jajašca i spermiji, ali je kod viših mekušaca pravilo oplodnja unutar tijela. Razvoj se najčešće odvija kroz stadij larve. Iznimka su glavonošci, kod kojih se na jajetu diskoidnim brazdanjem gradi embrij. Neki mekušci se brinu za leglo, a neke vrste iz razreda Monoplacophora zadržavaju embrije do valjenja u plaštenoj šupljini.

Sistematika

Filogeneza pojedinih razreda je još uvijek sporna. Trenutno postoji više filogenetskih stabala, a svako od njih se dokazuje ponekim novim nalazom.

Probavni sustav mekušaca

Probavni sustav započinje u ustima. U usnoj se šupljini nalazi trenica ili radula, hitinska membrana s brojnim zubićima. Ona služi za usitnjavanje hrane. Usitnjena hrana dolazi preko ždrijela i jednjaka u želudac. Na želudac se nastavlja crijevo uz koje je vezana probavna žlijezda. Crijevo završava crijevnim otvorom. Hranjive tvari preuzima krv i raznosi ih po tijelu, a neprobavljene tvari izlučuju se kroz crijevni otvor.

Optjecajni sustav ili krvotok

Krvotok se prvi put javlja kod mekušaca i to je pravi evolucijski napredak u građi tijela životinja. Mekušci imaju otvoren krvotok. Krvne se žile na određenim mjestima prekidaju, krv se izljeva u šuplje prostore između organa. Stanice iz krvi preuzimaju kisik i hranjive tvari, a predaju štetne tvari koje krv odnosi do organa za izlučivanje.

Klasifikacija

A Aplacophora

Podrazred Caudofoveata

Porodica Chaetodermatidae

Porodica Limifossoridae

Porodica Prochaetodermatidae

Podrazred Solenogastres

Red Cavibelonia

Porodica Acanthomeniidae

Porodica Amphimeniidae

Porodica Drepanomeniidae

Porodica Epimeniidae

Porodica Pararrhopaliidae

Porodica Proneomeniidae

Porodica Rhipidoherpiidae

Porodica Rhopalomeniidae

Porodica Simrothiellidae

Porodica Strophomeniidae

Porodica Syngenoherpiidae

Red Neomeniamorpha

Porodica Hemimeniidae

Porodica Neomeniidae

Rod Notomenia

Rod Pholidoherpia

Red Pholidoskepia

Porodica Dondersiidae

Porodica Gymnomeniidae

Porodica Lepidomeniidae

Porodica Macellomeniidae

Porodica Meiomeniidae

Porodica Sandalomeniidae

Red Sterrofustia

Porodica Herteroherpiidae

Porodica Imeroherpiidae

Porodica Phyllomeniidae

B Bivalvia

C Cephalopoda

Sepiida

Sepiadariidae

Sepiidae

Sepiolida

Idiosepiidae

Sepiolidae

Spirulida

Spirulidae

Teuthida

a. Myopsina

Loliginidae

b. Oegopsina

Ancistrocheiridae

Architeuthidae

Bathyteuthidae

Batoteuthidae

Brachioteuthidae

Chiroteuthidae

Chtenopterygidae

Cranchiidae

Cycloteuthidae

Enoploteuthidae

Gonatidae

Histioteuthidae

Joubiniteuthidae

Lepidoteuthidae

Lycoteuthidae

Mastigoteuthidae

Neoteuthidae

Octopoteuthidae

Ommastrephidae

Onychoteuthidae

(rod) Parateuthis

Promachoteuthidae

Psychroteuthidae

Pyroteuthidae

Thysanoteuthidae

Walvisteuthidae

Octopoda

a. Cirrina

Cirroteuthidae

Opisthoteuthidae

Stauroteuthidae

b. Incirrina

Alloposidae

Amphitretidae

Argonautidae

Bolitaenidae

Idioctopodidae

Octopodidae

Ocythoidae

Tremoctopodidae

Vitreledonellidae

Vampyromorpha

Vampyroteuthidae

Nautiloidea

a. Nautilida

Nautilidae

D Gastropoda

Podrazred Opisthobranchia (opisthobranchs)

Red Acochlidioidea

Porodica Acochlidiidae

Porodica Hedylopsidae

Porodica Microhedylidae

Nadporodica Philinoglossoidea

Porodica Philinoglossidae

Red Anaspidea

Porodica Akeridae

Porodica Aplysiidae

Porodica Notarchidae

Red Cephalaspidea

Porodica Acteocinidae

Porodica Aglajidae

Porodica Aplustridae

Porodica Bullidae

Porodica Bullinidae

Porodica Cylichnidae

Porodica Diaphanidae

Porodica Gastropteridae

Porodica Haminoeidae

Porodica Hydatinidae

Porodica Notodiaphanidae

Porodica Philinidae

Porodica Retusidae

Porodica Ringiculidae

Porodica Runcinidae

Red Gymnosomata

Red Notaspidea

Red Nudibranchia (nudibranchs)

Red Sacoglossa

Red Soleolifera

Red Thecosomata

POdrazred Pulmonata

Red Archaeopulmonata

Red Basommatophora

Red Stylommatophora

Red Systellommatophora

Red Heterostropha

Red Neotaenioglossa

Red Patellogastropoda

Podrazred Prosobranchia

Red Mesogastropoda

Red Neogastropoda

Red Archaeogastropoda

Red Architaenioglossa

Enteroxenidae

Red Entomotaeniata

Red Neritopsina

Red Rhodopemorpha

E Monoplacophora

Red Tryblidiida

Porodica Laevipilinidae

Nadporodica Tryblidioidea

Porodica Neopilinidae

Porodica Tryblidiidae

F Polyplacophora

Red Neoloricata (chitons)

Podred Acanthochitonina

Porodica Acanthochitonidae

Porodica Cryptoplacidae

Podred Choriplacina

Porodica Choriplacidae

Podred Ischnochitonina

Porodica Chitonidae

Porodica Ischnochitonidae

Porodica Mopaliidae

Porodica Schizochitonidae

Podred Lepidopleurina

Porodica Hanleyidae

Porodica Leptochitonidae

G Scaphopoda

Red Dentaliida

Porodica Calliodentaliidae

Porodica Dentaliidae

Porodica Fustiariidae

Porodica Gadilinidae

Porodica Laevidentaliidae

Porodica Omniglyptidae

Porodica Rhabdidae

Red Gadilida

Porodica Entalinidae

Porodica Gadilidae

Porodica Pulsellidae

Porodica Siphonodentaliidae

Vanjske poveznice

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mekušci
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Mekušcima