Hazari: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: az:Xəzərlər |
m r2.7.1) (robot Dodaje: sh:Hazari |
||
Redak 50: | Redak 50: | ||
[[ro:Hazar]] |
[[ro:Hazar]] |
||
[[ru:Хазары]] |
[[ru:Хазары]] |
||
[[sh:Hazari]] |
|||
[[sk:Chazari]] |
[[sk:Chazari]] |
||
[[sl:Hazari]] |
[[sl:Hazari]] |
Inačica od 27. kolovoza 2011. u 07:17
Hazari su turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.
Kraća povijest
Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio Transkavkazom i kasnije zauzeo područje donje Volge. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u 7. stoljeću da bi se već od 8. do 10. stoljeća] njihovo carstvo prostiralo sve od obala Crnog mora i Kaspijskog jezera do Urala i dalje na zapad do Kijeva. Glavni grad Itil, njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje Povolških Bugara i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću neki prešli na judaizam (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u 9. stoljeću bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s Bizantskim carstvom u kojem su se istakli u borbi protiv Arapa. Godine 965. vojvoda od Kijeva (Sviatoslav) potukao je Hazare i njihovo carstvo je propalo.
Hazari su bili stepski jahači ratnici naoružani kopljima, lukom i strijelom, sabljama uobičajenim za stepu a imali su i neke sjekire. Sami su sebe u borbama štitili oklopima. Njihove fortifikacije bile su čvrste, podignute od kamena. Tvrđava u Sarkelu, izgrađena od cigala pokazuje bizantski utjecaj, uz čiju su je pomoć i sagradili.