Kler: razlika između inačica
m r2.4.3) (robot Mijenja: sh:Sveštenstvo |
m r2.6.4) (robot Dodaje: fa:روحانی |
||
Redak 24: | Redak 24: | ||
[[eo:Kleriko]] |
[[eo:Kleriko]] |
||
[[es:Clero]] |
[[es:Clero]] |
||
[[fa:روحانی]] |
|||
[[fi:Papisto]] |
[[fi:Papisto]] |
||
[[fr:Clergé]] |
[[fr:Clergé]] |
Inačica od 5. rujna 2011. u 10:06
Kler ima dva slična značenja:
- katoličko svećenstvo, pravoslavno sveštenstvo;
- hijerarhijski organizirano kršćansko svećenstvo bez obzira na crkvu kojoj pripada.[1]
Riječ kler (sinonim: klir) u Bibliji označava božju baštinu, izabrani (izraelski) narod. U grčkom riječ hleros znači ždrijeb, odnosno ždrijebom određenu stvar ili osobu (javni dužnosnici u grčkim demokracijama birani su ždrijebom). Otuda nastaje kasnolatinska riječ clerus, a u staroslavenskom riječ kliros označava zajednicu svećenika.
U ranokršćansko doba izraz kler označava čitavu zajednicu (općinu) vjernika. Svaka takva zajednica naziva se crkva. Postepeno, stvaranjem čvrste crkvene hijerarhije (pokornost biskupu koji vodi zajednicu kao što monarh vodi državu) i stvaranjem ideje jedne Crkve, pojam "kler" suzuje se na tzv. "duhovni stalež", svećenike (i one koje se pripremaju za svećenike) i redovnike i redovnice.
Nasuprot klericima, svi ostali vjernici označavaju se imenom laik (ili puk). Član klera naziva se klerik; laik postaje klerikom kad primi prvu tonzuru. Klerici su u katoličkoj crkvi podijeljeni u niže i više redove, a najviši red je episkopat. Svi klerici moraju biti inkardinirani (doslovno: "ustožereni", tj. moraju pripadati) u dijecezi ili redu. Kanonsko pravo određuje klericima razne dužnosti i prava. Politička i društvena koncepcija koja značaj klera proširuje i na svjetovno područje naziva se klerikalizam.
Klerici kao poseban stalež postoje u katoličkim, pravoslavnim i monofizitskim crkvama. Protestanti odbacuju pojam klera, držeći se Lutherove nauke o općem svećenstvu svih vjernika.