Marijan Matković: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 24. rujna 2011. u 12:44

Marijan Matković (Karlovac, 21. rujna 1915. - Zagreb, 31. srpnja 1985.), hrvatski književnik.

Studirao je povijest umjetnosti i književnost u Beču i Parizu, diplomirao je na Pravnome fakultetu u Zagrebu. Od 1945. godine radio je na Radio Zagrebu, književni je tajnik "Nakladnog zavoda Hrvatske", te intendant u HNK u Zagrebu. Uređivao je časopis "Forum", a od 1974. do smrti vodio je "Zavod za književnost i teatrologiju JAZU".

Prvo je njegovo objavljeno djelo pjesnička zbirka Iz mraka u svjetlo. Njegov dramski obiteljski ciklus "Igra oko smrti" svojevrsna je panorama predratnih i ratnih društveno-političkih previranja. Ovdje se posebno ističe drama Slučaj maturanta Wagnera koja govori o odnosu otac-dijete, o školstvu ondašnjega vremena, o građanskome moralu i slično. Valja podsjetiti i na dramu Krizantema iz istoga ciklusa, koju obilježava ratna tematika i čija se radnja odvija godine 1941. Drugi je značajni dramski ciklus "I bogovi pate" (Heraklo, Prometej, Ahilova baština), u čijemu je središtu reinterpretacija antičkih mitova. Posebno je zanimljiva drama Heraklo u kojoj se nastoji skinuti aureola posvećenosti s mitskoga Herakla - mitski Heraklo, koji je u drami prikazan kao kameni kip, suprostavlja se povijesnome Heraklu koji je u drami prikazan kao stari i reumatični starac. Povijesni Heraklo pošto-poto želi pobjeći od mitskih okvira koji ga dehumaniziraju i sprečavaju u svemu. Međutim, pobjedu odnosi mitski Heraklo koji je besmrtan (mitovi), dok povijesni Heraklo (reumatični starac, realnost) umire na lomači. Poanta je u tome da povijesni Heraklo ne može pobijediti mit jer mu je sudbina već mitski određena. U ciklusu "Ikari bez krila" valja spomenuti dramu Vašar snova koja tematski obrađuje građansko društvo toga vremena u novim prilikama i prikazuje kako se oni - koji su ukorijenjeni u staro - nastoje snaći u novome. Rezultat je, naravno, negativan. Nimalo manju pažnju ne zaslužuje ni drama Na palubi, također iz spomenutoga ciklusa. Riječ je o drami Beckettova tipa (Beckettov antiteatar). Radnja se odvija na brodu, za koji se ne zna gdje je, ne zna se plovi li ili stoji, niti to je li u blizini kopna ili na otvorenome moru. Beckettov se utjecaj očituje u tome što su likovi prikazani groteskno, što besmisleno i pasivno čekaju, u tome što nema nikakvih događanja, u ograničenosti prostora (na brodu), također i u govoru likova koji je sveden na ponavljanje ispraznih fraza te u dijalozima koji su lišeni smislene strukture. Osim drama, pisao je i feljtone, eseje i kritike, putopise i likovne monografije te uređivao brojna izdanja hrvatskih pisaca.

Djela

"Slučaj maturanta Wagnera",
"Rub zbilje",
"Na kraju puta",
"Bezimena".

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 Studirao je povijest umjetnosti i književnost u Beču i Parizu, diplomirao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnome fakultetu u Zagrebu]]. Od 1945. godine radio je na [[Radio Zagreb]]u, književni je tajnik "Nakladnog zavoda Hrvatske", te intendant u [[Hrvatsko narodno kazalište|HNK u Zagrebu]]. Uređivao je časopis "Forum", a od 1974. do smrti vodio je "Zavod za književnost i teatrologiju JAZU".
-Prvo mu objavljeno djelo je [[pjesme|pjesnička zbirka]] ''Iz mraka u svjetlo''.
+Prvo je njegovo objavljeno djelo [[pjesme|pjesnička zbirka]] ''Iz mraka u svjetlo''.
-Njegov dramski obiteljski ciklus "Igra oko smrti" svojevrsna je panorama predratnih i ratnih društveno-političkih previranja. Ovdje se posebno ističe drama ''Slučaj maturanta Wagnera'' koja govori o odnosu otac-dijete, o školstvu ondašnjega vremena, o građanskome moralu i slično. Valja podsjetiti i na dramu ''Krizantema'' iz istoga ciklusa, koju obilježava ratna tematika i čija se radnja odvija godine 1941. Drugi je značajni dramski interes suvremena, egzistencijalističkim humanizmom inspirirana reinterpretacija antičkih mitova (ciklus "I bogovi pate": ''Heraklo'', ''Prometej'', ''Ahilova baština''). Posebno je zanimljiva drama ''Heraklo'' u kojoj se nastoji skinuti aureola posvećenosti s mitskoga Herakla - mitski Heraklo, koji je u drami prikazan kao kip, suprostavlja se povijesnome Heraklu koji je u drami prikazan kao stari i reumatični starac. Povijesni Heraklo pošto-poto želi pobjeći od mitskih okvira koji ga dehumaniziraju i sprečavaju u svemu. Međutim, pobjedu odnosi mitski Heraklo koji je besmrtan (mitovi), dok povijesni Heraklo (reumatični starac, realnost) umire na lomači. Poanta je u tome da povijesni Heraklo ne može pobijediti mit jer mu je sudbina već mitski određena. U ciklusu "Ikari bez krila" valja spomenuti dramu ''Vašar snova'' koja tematski obrađuje građansko društvo toga vremena u novim prilikama i prikazuje kako se oni - koji su ukorijenjeni u staro - nastoje snaći u novome. Rezultat je, naravno, negativan. Nimalo manju pažnju ne zaslužuje ni [[drama]] ''Na palubi'', također iz spomenutoga ciklusa. Riječ je o drami [[Samuel Beckett|Beckettova]] tipa ([[kazalište apsurda]]). Radnja se odvija na brodu, za koji se ne zna gdje je, ne zna se plovi li ili stoji, niti to je li u blizini kopna ili na otvorenome moru. Elementi Beckettova kazališta apsurda očituju se u tome što likovi očekuju nešto (spas), u tome što nema nikakvih događanja, u ograničenosti prostora (na brodu), također i u besmislenim dijalozima (njihov je govor i dijalog sveden na ponavljanje ispraznih fraza). Osim drama, pisao je i [[feljton]]e, [[esej]]e i [[književna kritika|kritike]], [[putopis]]e i likovne monografije te uređivao brojna izdanja hrvatskih pisaca.
+Njegov dramski obiteljski ciklus "Igra oko smrti" svojevrsna je panorama predratnih i ratnih društveno-političkih previranja. Ovdje se posebno ističe drama ''Slučaj maturanta Wagnera'' koja govori o odnosu otac-dijete, o školstvu ondašnjega vremena, o građanskome moralu i slično. Valja podsjetiti i na dramu ''Krizantema'' iz istoga ciklusa, koju obilježava ratna tematika i čija se radnja odvija godine 1941. Drugi je značajni dramski ciklus "I bogovi pate" (''Heraklo'', ''Prometej'', ''Ahilova baština''), u čijemu je središtu reinterpretacija antičkih mitova. Posebno je zanimljiva drama ''Heraklo'' u kojoj se nastoji skinuti aureola posvećenosti s mitskoga Herakla - mitski Heraklo, koji je u drami prikazan kao kameni kip, suprostavlja se povijesnome Heraklu koji je u drami prikazan kao stari i reumatični starac. Povijesni Heraklo pošto-poto želi pobjeći od mitskih okvira koji ga dehumaniziraju i sprečavaju u svemu. Međutim, pobjedu odnosi mitski Heraklo koji je besmrtan (mitovi), dok povijesni Heraklo (reumatični starac, realnost) umire na lomači. Poanta je u tome da povijesni Heraklo ne može pobijediti mit jer mu je sudbina već mitski određena. U ciklusu "Ikari bez krila" valja spomenuti dramu ''Vašar snova'' koja tematski obrađuje građansko društvo toga vremena u novim prilikama i prikazuje kako se oni - koji su ukorijenjeni u staro - nastoje snaći u novome. Rezultat je, naravno, negativan. Nimalo manju pažnju ne zaslužuje ni [[drama]] ''Na palubi'', također iz spomenutoga ciklusa. Riječ je o drami [[Samuel Beckett|Beckettova]] tipa ([[Beckettov antiteatar]]). Radnja se odvija na brodu, za koji se ne zna gdje je, ne zna se plovi li ili stoji, niti to je li u blizini kopna ili na otvorenome moru. Beckettov se utjecaj očituje u tome što su likovi prikazani groteskno, što besmisleno i pasivno čekaju, u tome što nema nikakvih događanja, u ograničenosti prostora (na brodu), također i u govoru likova koji je sveden na ponavljanje ispraznih fraza te u dijalozima koji su lišeni smislene strukture. Osim drama, pisao je i [[feljton]]e, [[esej]]e i [[književna kritika|kritike]], [[putopis]]e i likovne monografije te uređivao brojna izdanja hrvatskih pisaca.
 == Djela ==