Danska: razlika između inačica
m r2.5.5) (robot Mijenja: got:𐌳𐌰𐌽𐌹𐌼𐌰𐍂𐌺𐌰 |
m r2.7.1) (robot Dodaje: su:Dénmark |
||
Redak 346: | Redak 346: | ||
[[st:Denmark]] |
[[st:Denmark]] |
||
[[stq:Dänemark]] |
[[stq:Dänemark]] |
||
[[su:Dénmark]] |
|||
[[sv:Danmark]] |
[[sv:Danmark]] |
||
[[sw:Denmark]] |
[[sw:Denmark]] |
Inačica od 25. rujna 2011. u 13:39
Kraljevina Danska Kongeriget Danmark | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke (danski: Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske) | |||||
Himna Der er et yndigt land | |||||
Položaj Danske | |||||
Glavni grad | Kopenhagen | ||||
Službeni jezik | danski 1) | ||||
Državni vrh | |||||
- Kraljica | Margareta II. | ||||
- Predsjednik Vlade | Lars Løkke Rasmussen | ||||
Neovisnost | 980. | ||||
Površina | 130. po veličini | ||||
- ukupno | 43.094 km2 | ||||
- % vode | 1,6 % | ||||
Stanovništvo | 104. po veličini | ||||
- ukupno (2004) | 5.397.640 | ||||
- gustoća | 124/km2 | ||||
BDP (PKM) | procjena 2005. | ||||
- ukupno | 187.9 milijardi $ (45.) | ||||
- po stanovniku | 34,740 $ (6.) | ||||
Valuta | danska kruna (100 ørea) | ||||
Pozivni broj | +45 | ||||
Vremenska zona | UTC +1 | ||||
Internetski nastavak | .dk | ||||
1) Uz danski koriste se grenlandski na Grenlandu i ferojski na Farskim otocima. Njemački je zaštićen manjinski jezik u južnoj Danskoj. |
Danska - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveru Europe, graniči s Njemačkom.
Povijest
Prije nego što su je nastanili Skandinavci, Danska je bila dom Keltima - što je potvrđeno otkrićima ritualnih močvarnih ubojstava i pogreba. Najstarije dansko pismo potječe iz 7. stoljeća, kada je nastao i novi runski alfabet. Najstariji grad u Danskoj je Ribe iz 810. godine. Sve do 11. stoljeća Danci su bili poznati kao Vikinzi, zajedno s Norvežanima i Šveđanima, koji su kolonizirali, napadali i trgovali u svim dijelovima Europe. Mnogi arheolozi i povijesničari vjeruju da su Vikinzi otkrili Ameriku na svojim putovanjima od Skandinavije, preko Islanda, zatim do Grenlanda i na kraju do Amerike.
U različitim dobima kralj Danske je vladao dijelovima Engleske i Irske, Norveškom, Švedskom, Finskom, Islandom, Francuskom, naročito Normandijom i dijelovima Djevičanskih otoka, Trankebarom u Indiji, dijelovima obala Baltičkog mora i današnjom sjevernom Njemačkom. Scania, Blekinge i Halland su bili dijelovi Danske većim dijelom njene rane povijesti, ali su potpali pod švedsku vlast 1658. godine. Savez s Norveškom raskinut je 1814. godine, kada je Norveška ušla u novi savez sa Švedskom (do 1905.).
Danski liberalni i nacionalni pokret postao je značajan 1830-ih godina i poslije europskih revolucija 1848. godine Danska postaje ustavna monarhija 5. lipnja 1849.
Poslije drugog Šlezviškog rata (danski: Slesvig) 1864. godine, Danska je bila prisiljena ustupiti pokrajinu Schleswig-Holstein Pruskoj, što je bio posljednji poraz koji je ostavio duboke tragove u danskom nacionalnom identitetu. Poslije ovoga Danska je usvojila politiku neutralnosti, zbog čega ostaje neopredijeljena u Prvom svjetskom ratu. Zbog poraza Njemačke, tijekom sklapanja sporazuma u Versaillesu, Danskoj je ponuđeno vraćanje pokrajine Schleswig-Holstein. Bojeći se Njemačke odmazde ona je odbila prihvatiti vraćanje Holsteina i inzistirala je na plebiscitu o povratku Schleswiga. Godine 1920., kao rezultat plebiscita, sjeverni Schleswig vraćen je Danskoj. Usprkos neutralnosti Danska je napadnuta od strane Njemačke (Operacija Weserübung), 9. travnja 1940. godine. Iako u početku sa samostalnom vlašću (koja je završila 1943. zbog rastućeg otpora), Danska je ostala okupirana tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. Poslije rata Danska je postala jedan od osnivača NATO-a, i 1973. godine, pridružila se EEZ-u (kasnije EU).
Politika
1849. godine Danska je postala ustavna monarhija usvojivši novi ustav. Monarh je formalno na čelu države, što je uglavnom ceremonijalna uloga, pošto je izvršna vlast u rukama kabineta ministara, s premijerom kao prvim među jednakima (primus inter pares). Zakonodavnu vlast čine i vlada i Danski parlament, poznat kao Folketing, koji se sastoji od (ne više od) 179 članova. Dansko sudstvo je funkcionalno i administrativno nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti.
Parlamentarni izbori moraju se održavati najmanje svake četiri godine; ali premijer može zatražiti privremene izbore, ako tako odluči. Ukoliko parlament izglasa nepovjerenje premijeru, vlada se raspada.
Regije
Danska je od 1. siječnja 2007. podijeljena na 5 regija (regioner, jednina: region) i 98 općina (kommuner, jednina: kommune). Prije 2007. je bila podijeljena na 13 okruga (amter, jednina: amt) i na 270 općina.
regije | središte | stanovništvo (09/2006) | |
Hovedstaden (H) | Hillerød | 1 636 749 | |
Zeland (Sjælland) (Z) | Sorø | 816 118 | |
Južna Danska (Syddanmark) (S) | Vejle | 1 189 817 | |
Središnji Jutland (Midtjylland) (M) | Viborg | 1 227 428 | |
Sjeverni Jutland (Nordjylland) (N) | Aarhus | 576 972 | |
Okruzi do 2007.
- Aarhus
- Frederiksborg
- Fyn
- Kopenhagen (København)
- Sjeverni Jutland (Nordjylland)
- Ribe (okrug)
- Ringkjøbing
- Roskilde
- Južni Jutland (Sønderjylland)
- Storstrøm
- Vejle
- Viborg
- Zapadni Zeland (Vestsjælland)
Tri općine koje imaju ovlasti okruga su:
- Bornholm
- Kopenhagen (København)
- Frederiksberg
Grenland i otoci Føroyar također pripadaju Danskom Kraljevstvu, ali imaju status autonomnih regija, te svaku od ovih regija predstavljaju po dva zastupnika u danskom parlamentu.
Zemljopis
Danska se sastoji od poluotoka Jutlanda (Jylland) i 405 otoka. Od tih otoka 93 su nastanjena, a najveći su Zeland (Sjælland) i Fyn. Otok Bornholm nalazi se istočno u Baltičkom moru. Mnogi veći otoci spojeni su mostovima; Most Øresund spaja Zeland sa Švedskom. Most Storebæltsbroen spaja Fyn sa Zelandom. Također je dobra povezanost otoka trajektima. Danska je većinom ravničarska zemlja s najvećim vrhom Møllehøj (170,86 m).
Gospodarstvo
Danska ima moderno tržišno gospodarstvo. Životni je standard vrlo visok, danska kruna je stabilna i vezana uz euro (1 € = 7,42 DKK). Gospodarstvo ovisi o vanjskoj trgovini i izvozu (najviše se izvozi: svinjetina, riba i žitarice). Danci su odbili euro na referendumu 2000. godine. Gospodarstvo je vrlo sindikalizirano; više od 75% radne snage su članovi sindikata. Pravila o radu i plaći većinom se dogovaraju između sindikata i poslodavaca, bez uplitanja države.
Stanovništvo
Danska je najgušće naseljena zemlja Sjeverne Europe. Većina stanovništva je skandinavskog porijekla. Manji dio su Inuiti sa Grenlanda, domoroci sa Ferojskih otoka (Ferojci) i imigranti koji čine oko 6,2% stanovništva. Najveće skupine imigranata su: Azijati (1,5%), Turci (0,9%), emigranti iz zemalja bivše Jugoslavije (0,8%) i Afrikanci (0,7%).
Danski je dominantan jezik u cijeloj zemlji, s iznimkom male grupe njemačkih govornika blizu granice s Njemačkom.
84,3% stanovnika pripadaju Danskoj Narodnoj Crkvi (Den Danske Folkekirke) koja je jedan od oblika Luteranske Crkve. Ostatak stanovništva većinom pripada nekim drugim kršćanskim crkvama, dok je 2% stanovništva islamske vjeroispovijesti. U zadnje vrijeme u Danskoj je doživjela procvast stara nordijska religija Asatru koju je danska vlada odobrila kao vjerski pokret.
Jezici
Danska je zemlja sa 8 jezika, od kojih je 7 živih, a za jednog nije poznato da itko njime govori, pa se smatra izumrlim, to je putinički danski (rodi, rotwelsch). Danski je nacionalni jezik u Danskoj i Grenlandu, a njemački standardni i ferojski, regionalno službeni u Danskoj.
Popis jezika: danski, danski znakovni jezik, ferojski, grenlandski kalaallisut (grenlandski inuktitut), jutski, njemački standardni, putnički danski, švedski.
Kultura
Vjerojatno najpoznatiji Danac je pisac bajki Hans Christian Andersen. Drugi vrlo poznati Danci su: filozof Søren Kierkegaard, fizičar Niels Bohr, spisateljica Karen Blixen, astronom Tycho Brahe i filmski redatelj Lars von Trier.
Aktualni svjetski prvak u Backgammonu, iz 2008. godine, je Danac Lars Trabolt.
Promet
Vanjske poveznice
- Službena stranica Danske
- Stara Danska u Cyberspaceu
- Danski Turistbiro
- Bornholm, Danska fotografije
- Danska: mapa regija i općina
|
|
|
|